Čak 30 posto lažnih informacija koje cirkuliraju javnim prostorom odnosi se na hranu, zbog čega je PTF okupio multidisciplinarni tim stručnjaka iz prehrambene tehnologije, nutricionizma, komunikologije i društvenih znanosti. Projekt je iz sredstava Nacionalnog programa oporavka i otpornosti dobio 198.000 eura, prenosi Hina.
S obzirom na štetan utjecaj dezinformacija o hrani na ljudsko zdravlje, gospodarstvo i prehrambeni sektor, dekanica PTF-a Stela Jokić ističe kako su tokom projekta objavili 147 članaka o dezinformacijama u prehrani, u kojima su iznosili ispravne i provjerene činjenice.
“Članci su, osim na mrežnoj stranici projekta, objavljeni i na društvenim mrežama jer je naš javni prostor prepun senzacionalizma, pseudoznanosti i neprovjerenih činjenica, a najveći izvor dezinformacija o hrani su razni influenceri i samoprozvani nutricionisti, koji reklamiraju navodno zdravi način prehrane”, kažu iz PTF-a
Prodekanica osječkog fakulteta Ines Banjari navodi da su obavili 113 provjera objava na društvenim mrežama, i doslovno sve su se pokazale dezinformacijama. Najveći broj mitova o hrani odnosi se na razne brze dijete, usmjerene na navodni brzi gubitak kilograma.
Jedan od tih mitova odnosi se na tzv. medenu dijetu, o kojoj su izvještavali neki domaći portali. Nutricionisti su opovrgnuli tvrdnje da med ima svojstvo poticanja sagorijevanja masnog tkiva, jer za to ne postoji nijedan znanstveno relevantan dokaz.
Najbizarnija priča koju su provjeravali bila je TikTok objava da ljudi trebaju jesti zemlju kako bi u tijelo unijeli potrebne minerale te oporavili i očistili organizam. Zemlja nije hrana i njezino jedenje ni u kom slučaju nije preporučljivo, pa makar bila organska ili biodinamička, kaže Banjari.
Također, nutricionisti angažirani na projektu demantirali su tvrdnje da konzumaciju određenih vrsta hrane treba prilagoditi krvnoj grupi, što su prenosili brojni domaći portali. Istraživanja pokazuju da usklađivanje prehrane s odgovarajućom krvnom grupom nije povezano s dobrobitima po zdravlje, a može donijeti i štetne učinke.
Stručnjaci Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, koji su provjeravali internetske objave da za zdrava pluća treba jesti što više slanine, kažu da se, umjesto fokusiranja na unos slanine, treba usredotočiti na opću kvalitetu i raznolikost prehrane, iako se slanina često spominje kao tradicionalni lijek za plućne bolesti.
Projekt je proveden u suradnji s Informacijskim sustavom u poljoprivredi “groklub”, a član Uprave Vedran Stapić napominje da su se “fact checking” projekti pojavili kao korektiv na medijskoj sceni, nudeći činjenice kao alternativu dezinformacijama na dominantnim medijskim platformama i društvenim mrežama.
Tokom provedbe projekta na mrežnim stranicama zabilježeno je 36.000 aktivnih korisnika, što ukazuje na potrebu za kvalitetnijim i provjerenim sadržajima. Stoga je u sklopu projekta izrađen priručnik za provjeru informacija i medijskih sadržaja vezanih uz hranu.
Cilj priručnika je, kroz konkretne činjenice do kojih se došlo tijekom projekta, omogućiti praktične alate i metode za provjeru informacija o hrani i pojasniti zašto su dezinformacije štetne za javno zdravstvo, gospodarstvo i prehrambenu industriju.
Više istraživanja pokazuje da dezinformacije o hrani mogu dovesti do organiziranih bojkota, koji utječu na prodaju i donose gubitke, a tvrtke tada moraju trošiti značajna sredstva za borbu protiv lažnih informacija, napominju stručnjaci PTF-
