Od 1. januara 2026. godine bh. privreda bi mogla doživjeti značajan udar budući da od tada na području Evropske unije na snagu stupa Mehanizam za prilagađovanje ugljika na granicama (CBAM). To znači da će firme izvoznici, koje naprimjer izvoze cement, čelik, aluminij, đubrivo, ali i one koje izvoze električnu energiju, biti primorani plaćati tzv. CBAM taksu.
Kada je u pitanju BiH i izvoz električne energije, dodatni nameti na izvoz učinili bi domaću struju preskupom za evropsko tržište, odnosno nekonkurentnom, te bi to povećalo cijenu struje stanovništvu u BiH.
Sistem trgovanja emisijama (ETS)
Razlog leži u tome što država Bosna i Hercegovina nije uvela sistem trgovanja emisijama (ETS), a što je bila jedna od njenih obaveza prema Energetskoj zajednici. Dakle, BiH je jedna od država Zapanog Balkana koja ne oporezuje emisije ugljendioksida (CO₂) niti ima alternativne mehanizme za smanjenje emisija CO₂ pa će njene firme koje izvoze spomenute energente biti primorane da plaćaju CBAM taksu za pokriće emisija CO₂.
Portal Fokus.ba istražio je gdje je trenutno BiH po pitanju navedenih obaveza, te čemu se uostalom može nadati. Odnosno, zbog čega se uopće dovela u ovu situaciju.
Od najodgovornije adrese, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca, do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovore na naša pitanja. Treba napomenuti da je Košarac na sastanku Energetske zajednice, održanom 12. decembra 2024. godine u Beču, od Evropske komisije tražio odgodu primjene CBAM-a za BiH. Evropska komisija se još nije izjasnila o ovom njegovom zahtjevu.
Iz Sekretarijata Energetske zajednice za Fokus su kazali da, iako je na Evropskoj komisiji da odluči o zahtjevu BiH, za sada stvari tako izgledaju da će se za BiH spomenuta CBAM uredba od 1. januara 2026. godine primjenjivati.
– Za uvođenje ETS-a u BiH potrebno je nekoliko političkih, pravnih i regulatornih koraka. To uključuje političku odluku na državnom nivou, koordiniranu s entitetima, kako bi se odredio preferirani model. Ključne komponente koje je potrebno uspostaviti su: Regulatorni okvir za institucije odgovorne za izdavanje dozvola za emisije CO₂ i za sistem praćenja, izvještavanja i verifikacije i akreditacije (MRVA), kao i sistem trgovanja dozvolama za omogućavanje smanjenja emisija zasnovanih na tržištu – pojasnili su iz Energetske zajednice.
Sistem MRVA
Kada je riječ o odnosima države i entiteta odnosno entiteta međusobno po ovom pitanju, treba naglasiti da Vlada RS nedavno nije prihvatila ponuđenu mapu puta iz Energetske zajednice te je donijela mišljenje da se ETS do kraja 2025. godine neće moći uspostaviti.
– Trenutno je BiH, kao ugovorna strana Energetske zajednice, zakonski obavezna da uspostavi sistem MRVA. Ovo je ključno da bi bilo koji model određivanja cijena ugljika učinkovito funkcionirao u budućnosti. Međutim, kako bi ispunila zahtjeve za članstvo u EU, BiH će na kraju morati u potpunosti uskladiti svoje zakonodavstvo s evropskim ETS okvirom u vrijeme pristupanja. Ovo predstavlja vrlo ambiciozan model, a dostupno je nekoliko prijelaznih opcija – naveli su iz Energetske zajednice za Fokus.
U međuvremenu, kako ističu, da bi se osiguralo da zemlje u regionu što prije uvedu bilo koji oblik cijena ugljika, Energetska zajednica pomaže razgovore o koordiniranom pristupu implementaciji cijena ugljika sa svim svojim ugovornim stranama.
– To bi im omogućilo da počnu prikupljati prihode od emisija CO₂ interno i, zauzvrat, kako bi se ublažio uticaj Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (CBAM). Evropska komisija predložila je nekoliko opcija u okviru svoje procjene uticaja, a očekuje se da će ugovorne strane Energetske zajednice o njima raspravljati u narednih nekoliko mjeseci. Politička odluka o daljnjem putu očekuje se ove godine – naglasili su iz Energetske zajednice.
Iz Federalnog ministarstva energije, industrije i rudarstva na čijem čelu je ministar Vedran Lakić, za Fokus su naveli kako glavni razlog za situaciju u kojoj se BiH nalazi nedostatak jedinstvene državne strategije i različito tumačenje ustavnih prinadležnosti entiteta i države BiH.
– Budući da BiH nema usvojen vlastiti ETS ili neki drugi sistem određivanja cijene ugljika, bh. proizvodi će biti opterećeni punom CBAM taksom. Bosna i Hercegovina ima energetski sektor koji se uveliko oslanja na ugalj (termoelektrane Tuzla, Kakanj, Gacko, Ugljevik i Stanari), što rezultira visokim emisijama CO₂. Ključni izvozni proizvodi BiH, poput čelika, aluminija i cementa, energetski su intenzivni i imaju visok ugljični otisak. CBAM taksa će povećati cijenu bh. proizvoda na tržištu EU, što može smanjiti njihovu konkurentnost u odnosu na proizvode iz zemalja koje imaju niži ugljični otisak ili ekvivalentne sisteme cijene ugljika – kazali su nam iz Federalnog ministarstva.
Potez Staše Košarca
Na upit kako gledaju na potez državnog ministra Staše Košarca u Beču, navode kako se zahtjev za odgodom primjene CBAM takse može smatrati opravdanim s obzirom na to da BiH nije imala dovoljno vremena i kapaciteta da pripremi adekvatan sistem trgovanja emisijama. Međutim, naglašavaju, ovakav zahtjev treba podržati konkretnim planovima i aktivnostima za ubrzanje implementacije ETS-a, kako bi se izbjegle dugoročne negativne posljedice po bh. privredu.
U svemu ovome se postavlja i pitanje šta su obaveze državnog, a šta entitetskog nivou po pitanju uspostavljanja ETS-a. Kada je riječ o državnom nivou, iz Federalnog ministarstva energije za naš portal pojašnjavaju da je BiH potpisnica sporazuma s Energetskom zajednicom te da ima obavezu uskladiti svoje zakonodavstvo s evropskim standardima u oblasti klimatskih promjena i emisija stakleničkih plinova.
To, napominju, uključuje i usvajanje okvirnih zakona i strategija koje će omogućiti implementaciju ETS-a. Pa je tako, ističu, prioritet usvajanje državnog zakona o regulatoru električne energije, prijenosu i tržištu električne energije, kao i obaveza osnivanja berze električne energije, jer je BiH jedina zemlja u Evropi koja nema berzu električne energije.
Državni nivo je, potcrtali su, odgovoran za koordinaciju s međunarodnim institucijama, kao i obaveza prikupljanja podataka i izvještavanja o emisijama na nacionalnom nivou te osiguravanje da BiH ispunjava svoje međunarodne obaveze, uključujući one iz Pariškog sporazuma i Sofijske deklaracije.
Obaveze FBiH i RS
S druge strane, kako navode, entiteti Federacija BiH i Republika srpska imaju ključnu ulogu u implementaciji ETS-a, jer su energetski sektor i industrija uglavnom pod njihovom nadležnošću.
Obaveze oba entiteta uključuju:
▪ Pravni okvir: Usvajanje propisa kojim će se regulirati trgovanje emisijama, uključujući definiranje granica emisija, dodjelu kvota i mehanizme nadoknade;
▪ Praćenje i izvještavanje: Osiguravanje sistema za praćenje, izvještavanje i verifikaciju (MRV) emisija stakleničkih plinova u velikim industrijskim postrojenjima;
▪ Tržišni mehanizmi: Stvaranje infrastrukture za trgovanje emisijama, uključujući registre emisija i platforme za trgovanje;
▪ Koordinacija: Saradnja između entiteta i državnih institucija kako bi se osigurala usklađenost i efikasnost sistema;
▪ Kapaciteti i edukacija: Izgradnja kapaciteta u institucijama i privredi kako bi se omogućila pravilna primjena ETS-a.
– Bez jasne podjele nadležnosti i koordinacije između državnog i entitetskog nivoa, BiH neće moći uspješno implementirati ETS, što će dovesti do dodatnih troškova za bh. privredu kroz CBAM – naglašavaju iz ovog federalnog ministarstva.
Budući da su iz Energetske zajednice (EZ) napomenuli da BiH, kada je u pitanju napredak u dekarbonizaciji, generalno zaostaje u odnosu na druge zemlje članice EZ-a, iz Federalnog ministarstva su za naš portal naveli neke od razloga u vezi s ovim.
Kako navode, FBiH, kao jedan od dva entiteta, ima ključnu ulogu u procesu dekarbonizacije, jer je na njenoj teritoriji smješten značajan dio energetskih kapaciteta i industrije. No, napominju, suočava se s brojnim izazovima jer treba:
• modernizirati svoje termoelektrane, smanjiti ovisnost o uglju i investirati u obnovljive izvore energije, poput solarne, vjetrene i hidroenergije;
• donijeti jasne propise koji će poticati investicije u zelenu energiju i omogućiti tranziciju ka niskougljičnoj ekonomiji;
• osigurati podršku industrijskim sektorima kako bi se prilagodili novim zahtjevima, uključujući smanjenje emisija i implementaciju ETS-a;
• aktivno tražiti finansijsku i tehničku podršku od međunarodnih institucija i EU kako bi ubrzala proces dekarbonizacije.
Proces dekarbonizacije
– Može se zaključiti da je BiH u procesu dekarbonizacije zaostala zbog kombinacije strukturnih, političkih i ekonomskih faktora. Federacija BiH ima ključnu ulogu u pokretanju promjena, ali bez jasne strategije, koordinacije s RS-om i državnim nivoom, te međunarodne podrške, napredak će biti spor i ograničen. Potrebna je hitna akcija kako bi se izbjegle daljnje ekonomske i ekološke posljedice, posebno u svjetlu primjene CBAM takse od 2026. godine – ističu iz ovog ministarstva.
Kažu, pak, da trenutno nema preciznih podataka ili projekcija o tome koliko će CBAM taksa nanijeti štetu bh. izvoznicima, ali, naglašavaju, kako se očekuje da će se to odraziti posebno na energetski intenzivne sektore, poput elektroenergetskog sektora, metalurgije, cementne i hemijske industrije.
– Postoje okvirne procjene E4Energy i one se kreću u stotinama miliona eura na godišnjem nivou. Procjene će biti preciznije nakon što se utvrde detalji o primjeni CBAM-a i nakon što bh. vlasti prikupe relevantne podatke o emisijama – zaključuju iz Federalnog ministarstva energije, industrije i rudarstva.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH za Fokus kažu kako je evidentno da BiH, iako se obavezala da će uvesti vlastiti ETS, do kraja 2026. godine to neće stići napraviti.
– Odliv novca kroz naplaćivanje taksi na CO2 prilikom izvoza iz BiH u EU za određene grupe proizvoda nemoguće je izbjeći, a to će trajati sve dok BiH ne uvede vlastiti sistem trgovine emisijama ili dok naše kompanije postanu CO2 neutralne. Da bismo bili svjesni ozbiljnosti situacije, referišemo se na analizu koju je finansirala EU u sklopu Projekta EU4Energy „Razumijevanje utjecaja CBAM-a i ETS-a u Bosni i Hercegovini“ (2023.) u kojoj se navode procjene da će odliv novca po osnovu plaćanja taksi na CO2 emisije iz Bosne i Hercegovine u EU u periodu 2026-2030. iznositi 1,28 milijardi KM – istaknu li su iz Vanjskotrgovine komore BiH.
Kupovina certifikata
Međutim, naglašavaju da je u međuvremenu, dok se ETS ne uspostavi, neophodno fokusirati se na drugi slučaj, odnosno kontinuirano jačati podršku privredi kako bi smanjila svoj CO2 otisak.
– U 2025. godini potrebno se prioritetno fokusirati na mjerenje i validaciju podataka o CO2 emisijama kompanija. Ukoliko izvoznik iz BiH ne dostavi CBAM izvještaj s prihvatljivim i pouzdanim podacima, on će biti odbijen zbog čega će njegov kupac morati platiti CBAM certifikate prema najvišoj predviđenoj emisiji za određeni proizvod bez obzira što je stvarno stanje o emisijama CO2 naših firmi znatno niže. Drugim riječima, i da je firma iz BiH 100% CO2 neutralna, ukoliko nema validne podatke u izvještaju, njen uvoznik će morati platiti najviši iznos poreza. Taj trošak kupovine certifikata koji su instrument oporezivanja će na kraju snositi bh. izvoznik kroz pritisak na smanjivanje cijene kako ne bi izgubio tržište što će predstavljati i najrigorozniji finansijski penal – pojasnili su iz VTKBiH.
Dodali su kako se VTKBiH, još od potpisivanja Sofijske deklaracije 2020. godine, aktivno uključio u ove procese tranzicije bh. privrede, te su tako u protekloj godini održali brojne edukativne događaje.
– Realizacija projektnih aktivnosti, uz podršku sredstava međunarodnih donatora, bila je ključna za pružanje direktne podrške privredi. Ovaj proces rezultirao je time da se 12 kompanija pripremilo za implementaciju energetskih standarda, dok su tri kompanije instalirale solarne panele. Svaka dekarbonizacija započinje korakom energetske efikasnosti, stoga smo u Komori osnovali Mrežu energetske efikasnosti. Naš cilj je umrežiti kompanije, potaknuti razmjenu iskustava i ideja te provesti mjere poboljšanja – istaknuli su iz VTKBIH.
