Odavno je vrijeme za reformu Ustava BiH. Spisak neuspjeha bh. vlasti je dug. Davno se i govorilo je odavno vrijeme. Nikad nije kasno. Krug 99 ima svoj prijedlog
Reforme Ustava BiH na građanskim demokratskim principima sačinila je devetočlana radna grupa Kruga 99. Pravnici, intelektualci parlamentarci svjesni nužnosti i brzine donošenja Dejtonskog sporazuma, navode da je nakon 30 godina vrijeme za reforme posebno zbog usklađivanja sa Evropskom unijom, ali i brojnim deklaracijama, konvencijama na koje se Ustav BiH i poziva, ali ih i krši.
“Nikada nećemo zaboraviti da je Dejtonski ustav donio mir, ali i ”kukavičije jaje” etničkog uređenja koje generira konflikte, razara inkluzivno društvo i proizvodi potencijal za novi rat”, kaže Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99.
Upravo je o dokumentu Dejton i Dejtonske prevare govorio pravnik Sulejman Tabaković, koji je tih 90-ih bio i pravnik u vrhu hrvatske vlasti te je u sve završne i pripremne dokumente imao uvid. Kritikujući da Ankes 4 nije ni Ustav, jer samu parlamentarnu procedure još nije prošao, govori i o pojmu konstitutivnosti na koji se domaći akteri stalno pozivaju.
“Nikakvi konstitutivni narodi nego sastavni zajedno sa građanima Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina u Ujedinjenim nacijama, dakle provjereno, nije promijenila naziv tamo i dalje piše Republika Bosna i Hercegovina. Dalje imate u ovom tekstu piše da BiH neće imati više status Republike nego će biti BiH kako bi mogla Republika Srpska dobiti taj prefiks”, kazao je pravni ekspert Sulejman Tabaković u Pressingu na N1.
Prema Nacrtu Kruga 99 među 14 ključnih stavki su upravo vraćanje pojma Republika u naziv države i reforme zakonodavnih i izvršnih nivoa vlasti po klasičnom parlamentarnom modelu.
“Nastojimo povratiti u službeni naziv Bosne i Hercegovine atribut Republika kao što je bilo i prije Republika Bosna i Hercegovina, predvidjeli smo strukturu jednodomnog parlamenta sa 91 zastupnikom u okviru kojega će djelovati Vijeće za zaštitu etničkog interesa, a izvršnu vlast bi obavljali šef države i vlada”, smatra Šukrija Bakšić, profesor Ustavnog prava na UNSA.
Daljnje reforme odnose se i na pravosudni sistem. Visoko sudsko i tužilačko vijeće postalo bi ustavna kategorija, predviđeno je i osnivanje Vrhovnog suda BiH. Sudije Ustavnog suda BiH predviđeno je da bira Zastupnički dom BiH uz mišljenje VSTV-a, a jasno bi ustav predvidio i državu kao titulara državne imovine.
“Jedna od odredaba u Ustavu treba da sadrži i taj princip da je Bosna i Hercegovina titular kompletne državne imovine a da će se pitanja raspolaganja i pitanja upravljanja tom imovinom rješavati Zakonom koji će naknadno donijeti Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine”, kaže Amir Šelo iz Ministarstva pravosuđa HNK.
Detalji u prilogu Mirne Ždralović.
