Nismo pali s Marsa da propustimo ovakvu šansu!

Da li je na Marsu, u krateru Jezero, u davnoj prošlosti bilo života? U malom idiličnom mjestu Jezero, u Republici Srpskoj, na planeti Zemlji dakle, naravno, ne znaju odgovor na ovo pitanje. O tome će naučnici. Ali, stanovnici Jezera vjeruju da će im upravo imenjak sa daleke planete otvoriti vrata ljepše i srećnije budućnosti.

Ova donedavno anonimna opština na rijeci Plivi sa manje od 1.000 stanovnika postala je svjetska atrakcija kada je po njoj nazvan krater na Marsu. Naučnici su tako odlučili zbog nevjerovatne sličnosti: dva Jezera, zemaljsko i marsovsko, po reljefu su nevjerovatno slični, pravi blizanci.

Priča koja se „zakotrljala“ prije nekoliko godina vrhunac je doživjela u februaru, kada se istraživački rover NASA, simboličnog imena „Upornost“ spustio na Mars – baš u krater Jezero. Tako se i zemaljsko Jezero našlo u centru pažnje svjetske javnosti.

Za energičnu i marketingu vještu načelnicu opštine Jezero Snežanu Ružičić to je, kaže, prilika za promociju i razvoj njenog prelijepog, ali siromašnog zavičaja.

Marketinški stručnjaci ulažu milione u kreiranje ovakve planetarno poznate priče, mi smo je dobili za nula maraka. Nismo pali s Marsa da propustimo takvu šansu – kaže Ružičićeva.

Još od 2018. kada je, direktno iz sjedišta Američke svemirske agencije NASA potvrđeno da nije u pitanju „fejk njuz“ i da je isušeni krater na Marsu zbilja nazvan po mjestu Jezero, uhvatila se, kaže, te priče „kao pijavica“. I ne pušta je.

Pismo, kojim se i zvanično potvrđuje da je ovo mjesto dobilo imenjaka na Crvenoj planeti, u Jezero je donio lično ambasador SAD u Bosni i Hercegovini Erik Nelson.

Kada je rover „Upornost“ lansiran na Mars, djeca u Jezeru su ga ispratila šarenom povorkom i maštovitim crtežima. I to se pročulo.

Kada su svjetski mediji pratili „primarsenje“ rovera, kamere su zabilježile i kako stanovnici Jezera na velikom video bimu prate svemirsku akciju i pozdravljaju je burnim aplauzom.

A sve to vrijeme su Jezerom, mjestom koje nema ni trg, ni jednu jedinu stambenu zgradu, čak ni kiosk ili ambulantu, krstarili novinari.

Potrudićemo se da tu pažnju javnosti iskoristimo za razvoj ekološki održive poljoprivrede i turizma – kaže Snežana Ružičić.

Prilika je to da Evropa i svijet saznaju za ljepote rijeke Plive i Plivskog  jezera, da namame turiste iz daleka da se okušaju u ribolovu na plivsku pastrmku, raftingu i plovidbu tradicionalnim lađama, da probaju slasni domaći kajmak i jagnjetinu, da se bajkeri i biciklisti, putem AVNOJ-a, zapute ka bajkovitim predjelima za koje se pročulo čak do Marsa…

Ali, to nije sve. „Marsovci“ imaju mnogo veće ambicije. U saradnji sa Ministarstvom za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS i sa vodećim javnim univerzitetima u BiH upravo pripremaju prijedloge projekata koje će uputiti agenciji NASA.

Cilj nam je da u Jezeru osnujemo edukacioni centar sa planetarijumom, po ugledu na centar Petnica u Srbiji koji bi bio na usluzi studentima i mladim istraživačima – kaže Ružičićeva.

 

(hedonist.media)