Search
Close this search box.

Nikad gori deficit u razmjeni hrane iz BiH sa svijetom!

Podijeli članak:

Vrijednost deficita u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom je u 2023. godini dostigla 3,5 milijardi KM što je i najveća zabilježena vrijednost u posljednjih pet godina, saznaje Fokus.

Povećanje vrijednosti deficita je rezultat sve većeg uvoza dok je izvoz stagnirao. Deficit je u 2023. godini u poređenju sa prethodnom godinom veći za 220 miliona KM ili 7%. Prema podacima nadležnih službi Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH deficit od 3,5 milijardi KM i pokrivenost uvoza izvozom od 23% ukazuje na visoku osjetljivost BiH na nagle promjene i poremećaje u trgovini hranom.

Nerazvijeni kapaciteti

Visoke vrijednosti deficita ukazuju da BiH je neto uvoznik i zavisi od uvoza proizvoda koje ne proizvodi u dovoljnim količinama za svoje potrebe poput pšenice, sirovog šećera, sirove nepržene kafe ili uvoza gotovih proizvode poput piva u flašama, vode, i drugo. Nedovoljno razvijeni kapaciteti za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i hrane, niska proizvodnost i slaba konkurentnost domaće proizvodnje na stranom tržištu odraz je stanja u poljoprivredno prehrambenom sektoru.

U izvještaju koji je je upućen Vijeću ministara BiH na usvajanje navodi se činjenica da poljoprivredni sektor u BiH do sada nije uspio da se prestruktuira i modernizuje, prije svega u razvojnom dijelu, niti da ojača konkurentnost poljoprivredne proizvodnje i smanji izrazito nepovoljan spoljnotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

-Dodatno, u BiH nije formirano stabilno tržište poljoprivrednih i prerađenih poljoprivrednih proizvoda putem kojeg će se nuditi hrana koja je po kvalitetu, obimu, asortimanu ponude i cijenama usklađena sa nutritivnim potrebama i nivoom kupovne snage potrošača. Iako je ukupan obim trgovinske razmjene poljoprivredno prehrambenim proizvodima u stalnom porastu izvoz stagnira na nivou od milijardu KM posljednje dvije godine, dok uvoz raste i dostigao je vrijednost od 4,5 milijarde KM u 2023. godini – ističu iz ovog ministarstva.

Šta se izvozi

Oko 40% ukupnog izvoza iz BiH na inostrano tržište čine gotovi proizvodi poput mlijeka, keksa, pripremljeni ili konzervirani proizvodi od kokošijeg mesa, voda, smrznute maline, kečap, vafli i oblande, suncokretovo ulje i drugo. Vodeći izvozni proizvod je i dalje ulje od sjemena suncokreta koji je zabilježio pad izvoza za 19% tokom 2023. Godine.

S druge strane, Evropska unija je tradicionalno ključni trgovinski partner BiH. Oko 55% uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u BiH je uvezeno iz Evropske unije, dok se na tržište Evropske unije iz BiH plasira oko 46% ukupnog izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 19%, dok se spoljnotrgovinski deficit sa EU konstantno povećava iz godine u godinu te je dostigao vrijednost od 2 milijarde KM u toku 2023. godine.

Oko 85% ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Evropske unije na tržište BiH je uvezeno iz Hrvatske, Njemačke, Italije, Poljske, Mađarske, Holandije/Nizozemske, Austrije i Slovenije. Oko 84% ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda se iz BiH izveze u top pet zemalja i to Hrvatsku, Njemačku, Italiju, Sloveniju i Austriju, i u nešto manjim iznosima u Švedsku i Francusku.

Tradicionalno članice CEFTA-e, i to prvenstveno Srbija, je najznačajniji trgovinski partner BiH kada je riječ o trgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Iz BiH je na tržište CEFTA-e tokom 2023. godine izvezeno oko 41% od ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dok je uvezeno oko 29%. Deficit u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između Bosne i Hercegovine i CEFTA-e u 2023. godini je iznosio 865 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom 32%.

Otežani uslovi

Ukupan uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz zemalja koje čine ostatak svijeta je u 2023. godini iznosio 583 miliona KM i 17% je manji od uvoza ostvarenog u prethodnoj godini, dok je izvoz na tržišta ostatka svijeta ostao nepromijenjen i iznosio je 75 miliona KM.

Oko 85% ukupnog uvoza iz ostatka svijeta čini uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Brazila (39%), Ekvadora (11%), Indije (9%), SAD (6%), Ukrajine (5%), Kine (4%) i Egipta (4%). Iz navedenih država se uvoze proizvodi poput kafe, šećera od šećerne trske za rafinisanje, banana, uljanih pogača od soje i dr. Među državama iz ostatka svijeta u koje se najviše izvezlo poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2023. godini su Izrael (26%), Ujedinjeni Arapski Emirati (17%), SAD (11%) i Filipini (11%), Jordan (8%) i Saudijska Arabija (6%). Rusija je duži niz godina bila na prvom mjestu kada je riječ o izvozu poljoprivredno prehrambenih proizvoda.

Ukrajinska kriza, otežani uslovi transporta i značajan rast cijena transporta negativno su uticali na izvoz svježeg voća i povrća na rusko tržište što je rezultiralo izvozom od svega 2 miliona KM tokom 2023. godine.

 

 

(Fokus.ba)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Katastrofa za Srbiju i BiH! Nadali smo se da ćemo ipak gledati rukometaše srpskog i...

Nekadašnji hrvatski košarkaš Damjan Rudež, koji je od 2014. do 2017. godine nastupao u...

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je danas rezolucijuo Srebrenici.

Uprkos brojnim upozorenjima nadležnih institucija iz godine u godinu o tome šta se sve...

Nova studija je otkrila da navike spavanja mogu biti rani znak potencijalnog lupusa.

Proizvodnja cigareta nekada je zahtijevala tehnologiju koja je bila smještena samo u velikim fabrikama....