JU Kantonalna bolnica Travnik dobila je negativno mišljenje revizije za finansijsko poslovanje, a mišljenje sa rezervom za reviziju usklađenosti. Više je zamjerki koje su revizori Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH dali na poslovanje bolnice. Jedna od njih odnosi se na zapošljavanje.
Uredbom o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u Srednjobosanskom kantonu omogućen je prijem u radni odnos bez javnog oglašavanja. U 2024. bolnica je primila 13 zaposlenika u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnika sa bolovanja, a najduže do tri mjeseca (četiri higijeničarke – servirke, dva medicinska tehničara; dva laboratorijska tehničara; dva zaposlenika na pranju veša; jedan viši RTG tehničar, jedan medicinski administrator i jedan čuvar). Revizija smatra da je ovim zapošljavanjima prekršen Zakon o radu, kojim je regulisano da se prijem u radni odnos vrši nakon provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja u cilju osiguranja transparentnosti.
Osim Zakona o radu, bolnica je prekršila i Zakon o zdravstvenoj zaštiti. On obavezuje upravni odbor da utvrdi godišnji plan rada i razvoja, što nije učinjeno. Uvidom u dokumentaciju konstatovano je prekoračenje ostvarenih rashoda na pojedinim pozicijama, kao i manje ostvarenih rashoda u odnosu na planirane, što je rezultiralo prekoračenjem ukupnih rashoda za oko 3 miliona KM u odnosu na planirano.
– Najznačajnija prekoračenja rashoda odnose se na povećanje troškova plaća za 1.437.436 KM, što je rezultat zaključivanja novih kolektivnih ugovora. Najznačajniji rashodi koji su manje ostvareni su: lijekovi (za 31.314 KM), utrošeni rezervni dijelovi za održavanje (za 30.602 KM) i stručno usavršavanje (za 19.151 KM).
Navedene su i nerealizovane preporuke ranijih izvještaja.
Obavljenom revizijom konstatovana su značajna odstupanja ostvarenih u odnosu na planirane prihode i rashode. Međutim, u toku 2024. nisu vršene izmjene i dopune Plana rada i poslovanja za 2024. godinu. Revizijom je konstatovano da Bolnica nije donijela normativni akt kojim bi se uredio obračun naknada za radni učinak, niti je utvrdila standarde kvaliteta, obima poslova, rokova i odnosa prema radu, što je obaveza shodno kolektivnim ugovorima i Pravilnikom o radu. Također, nije prezentirano
da je liječnička komora ili mjerodavno ministarstvo donijelo navedeni normativni akt:
– Iako nije donesen normativni akt, vršen je obračun i isplata naknada za radni učinak u različitim iznosima, i bez prethodno donesenih odluka direktora kojima bi trebale biti utvrđene visina i osnova za naknade za radni učinak. Procenti radnog učinka koji su odobreni pojedinim zaposlenicima navedeni su na mjesečnoj evidenciji o radnom vremenu za obračun plaće za pojedine zaposlenike, koje odobrava direktor. Prema pismenom obrazloženju odgovorne osobe, Bolnica je naknadu za radni učinak obračunavala i isplaćivala na osnovu člana 36. stav 2. Kolektivnih ugovora. Zbog navedenog ne možemo potvrditi osnovanost obračuna i isplate naknada za radni učinak najmanje u bruto iznosu od 188.559 KM.
Uvidom u platne liste i evidencije o radnom vremenu zaposlenika konstatovano je da je u više slučajeva iznos mjesečnog broja sati, uključujući radne sate provedene na dežurstvima, prekoračen. Prema pismenom obrazloženju, ovo prekoračenje nastaje s ciljem smanjivanja listi čekanja, kao i zbog problema nedostatka medicinskog kadra u Bolnici. Konstatovano je da su pojedini zaposlenici u Bolnici radili znatno veći broj radnih sati redovnog rada, uključujući i dežurstva na mjesečnom nivou, u odnosu na radno vrijeme propisano Zakonom o radu i kolektivnim ugovorima. To nije u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorima i Pravilnikom o radu:
– Pored toga, revizijom je konstatovano da se u više slučajeva broj prekovremenih sati iskazan u evidencijama o radnom vremenu zaposlenika ne slaže sa brojem obračunatih sati prekovremenog rada iskazanih na platnim listama tih zaposlenika. Naime, u pojedinim slučajevima prekovremeni sati obračunavaju se i isplaćuju samo do maksimalno Odlukom odobrenog broja prekovremenih sati, iako je zaposlenik ostvario veći broj prekovremenih sati, dok je u nekim slučajevima na platnoj listi iskazan veći broj prekovremenih sati nego što je iskazano u evidencijama o radnom vremenu.
Obračun plata i naknada
Najviša isplaćena neto plata iznosila je 6.931 KM (sa uključenim položajnim dodatkom i dodatkom na uslove rada), najniža 620 KM, dok je prosječna neto plaća iznosila 1.770 KM (uključujući minuli rad). Nije donesen normativni akt kojim bi se uredio obračun naknada za radni učinak, a vršeni su obračun i isplata naknada za radni učinak u različitim iznosima. Također, nisu donesene odluke direktora kojima bi se odobrila isplata ovih naknada, utvrdila njihova visina i osnova:
– To je za posljedicu imalo obračun i isplatu naknada za radni učinak najmanje u bruto iznosu od 188.559 KM (neto 130.106 KM), za koje ne možemo potvrditi osnovanost obračuna i isplate. Pored toga, obračun i isplata naknada za obavljeni prekovremeni rad nije izvršen na osnovu stvarno ostvarenih prekovremenih sati na mjesečnom nivou, a u određenim slučajevima prekovremeni rad je vršen iznad zakonom dozvoljenog broja sati. To nije u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorima i Pravilnikom o radu Bolnice.
Revizija je problematizovala i visinu isplaćenih naknada članovima Upravnog odbora. Uočeno je da u finansijskim izvještajima priznavanje prihoda od ukidanja rezervisanja po osnovu presude iz 2017. godine nije izvršeno u skladu sa Konceptualnim okvirom za finansijsko izvještavanje i računovodstvenim načelom nastanka događaja, što je za posljedicu imalo precijenjene prihode i finansijski rezultat tekućeg perioda za oko 77 hiljada KM, a potcijenjen akumulirani finansijski rezultat Također, ne može se potvrditi vrijednost iskazanog zemljišta i građevinskih objekata na datum bilansa u iznosu od 7,8 miliona KM sadašnje vrijednosti, jer nije prezentirana vjerodostojna dokumentacija na osnovu koje je izvršeno knjigovodstveno evidentiranje.
U oblasti javnih nabavki uočeno je da nije posvećena dužna pažnja pri sačinjavanju tenderske dokumentacije za nabavku CT uređaja ugovorene vrijednosti 1.200.000 KM, kao ni pri pregledu i ocjeni ponuda za nabavku radova ugovorene vrijednosti 794.550 KM, što je za posljedicu imalo produženje rokova za provođenje postupka i zaključivanje ugovora znatno kasnije nego što je bilo planirano, čime je prekršen Zakon o javnim nabavkama.
(zurnal.info)
