U svijetu gdje su cijene snižene, a ponude neodoljive, domaći trgovci se suočavaju s ozbiljnim izazovima u očuvanju svoje konkurentnosti.
U današnje doba globalne digitalizacije, online kupovina postaje sve popularnija, a kineske prodavnice poput mega popularne Temu nude privlačne cijene i raznovrsne proizvode.
Ovo digitalno tržište, u vlasništvu Kineza, postalo je pravi fenomen na internetu.
Dok se svi fokusiraju na način na koji TEMU i slične platforme funkcionišu, kao i na njihove strategije oglašavanja i privlačenja kupaca, važno je obratiti pažnju na posljedice koje ove prakse imaju za domaće online trgovce. U svijetu gdje su cijene snižene, a ponude neodoljive, domaći trgovci se suočavaju s ozbiljnim izazovima u očuvanju svoje konkurentnosti, opstanku na tržištu i izazovima koji potkopavaju njihovu konkurentnost.
Naime, dok su kineske online prodavnice oslobođene plaćanja carine i PDV-a za pošiljke do 300 KM, bh. trgovci nemaju tu privilegiju. Čitaoci su nam ukazali na ovu situaciju, a tragom te informacije saznajemo da slična oslobođanja postoje u mnogim državama.
Stoga, važno je napomenuti da nisu samo kineske online prodavnice oslobođene ovog plaćanja. Bh. zakonodavstvo propisalo je pravila za sve zemlje čije proizvode Bosna i Hercegovina uvozi u vrijednosti do 300 KM, a također i bh. trgovci ukoliko izvoze imaju sličan ili jednak tretman u tim zemljama u koje izvoze.
“Oslobođanje plaćanja PDV-a na poštanske pošiljke do određenog iznosa postoji u svim državama. Primjera radi, ukolliko bi neko iz Kine naručio nešto iz BiH, bio bi oslobođen plaćanja PDV-a. Praktično, to je isto u svim državama i ne može se gledati na način da naši trgovci moraju platiti, a neko iz Kine ne mora. Jednostavno, u svim državama u svijetu je tako. Postoje plaćanja od određene sume i uglavnom je to na nivou mnogih država ujednačeno. Mi smo taj propis preuzeli od Evropske unije”, pojasnio je za Akta.ba Ratko Kovačević, načelnik odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Napominje da UIO BiH nema nadležnost da u drugim državama donosi propise koji bi olakšali plasman proizvoda iz BiH i podstakli online prodaju u BiH, jer su takvi propisi isključivo u nadležnosti države u koju se proizvodi šalju.
CARINSKA PROCEDURA UVOZA SVIH ROBA
Inače, carinska procedura uvoza svih roba, pa tako i roba koje putem poštanskih paketa stižu u Bosnu i Hercegovinu, obavlja se u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH i svim važećim podzakonskim aktima.
Prema trenutnim propisima kada građani BiH dobijaju putem pošte pakete direktno iz inostranstva od pravnog lica, trenutno se oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina vrši na pakete zanemarive vrijednosti do iznosa od 300 KM, ukoliko fizičko lice naručuje robu iz inostranstva i istu plaća prilikom narudžbe.
Foto: iStock
S druge strane oslobađaju se od plaćanja uvoznih dažbina paketi do vrijednosti od 90 KM ukoliko fizička lica iz BiH iste dobijaju od fizičkih lica iz inostranstva bez bilo kakvog plaćanja. Kada se radi o gore pomenutoj robi mora biti vidljivo da je ista namijenjena za vlastite potrebe. Ne smije se raditi o količinama koje bi dale naslutiti da je ta roba namijenjena daljoj prodaji u BiH.
“Ukoliko ste naručili sa neke stranice na internetu gdje je link postavljen od fizičkog lica onda je iznos oslobađanja 90 KM. U slučaju da vrijednost robe koja iz inostranstva stigne poštanskom pošiljkom u BiH, prelazi vrijednost za oslobađanje, carinska služba obavještava lice koje je naručilo robu o preuzimanju iste putem poštansko carinske deklaracije za fizička lica”, pojasnili su iz UIO BiH za Akta.ba
Ukoliko lice u BiH prima paket od fizičkog lica iz inostranstva, na utvrđenu carinsku vrijednost (vrijednost robe + svi zavisni troškovi nastali u procesu nabave), obračunava se jedinstvena stopa carine za nekomercijalnu robu u iznosu od 10 % carine, a onda tako dobijen ukupan iznos predstavlja osnovicu za obračun 17 % PDV-a. U osnovicu za obračun uvoznih dažbina ulaze i svi zavisni troškovi nastali prilikom uvoza robe, poput transporta, osiguranja i sl. Da bi pošiljka spadala u nekomercijalnu robu njena vrijednost ne smije preći 1.500,00 KM.
Ukoliko lice iz BiH prima paket od pravnog lica iz inostranstva, na utvrđenu carinsku vrijednost obračunava se standardna stopa carine u skladu sa Carinskom tarifom BiH (5%, 10%, 15% – ovisno o vrsti robe) i PDV 17 %. U osnovicu za obračun uvoznih dažbina ulaze i svi zavisni troškovi nastali prilikom uvoza robe, poput transporta, osiguranja i sl.
“Kod utvrđivanja vrijednosti robe za primjenu carinskih povlastica regulisanih Odlukom tj. odobravanja oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina prema toj Odluci primjenjuje se sljedeće pravilo (primjer): ukoliko je roba kupljena npr. sa dopremom i razdvojen je dio koji se odnosi na dopremu robe od same robe, troškovi dopreme neće se uzeti u obzir. Ukoliko je, međutim, roba kupljena sa dopremom i nije razdvojen dio koji se odnosi na dopremu od same vrijednosti robe, ukupan iznos uzeće se kao vrijednost robe”, istaknuto je.
Dodatno, naglašavaju da prilikom utvrđivanja carinske osnovice za obračun uvoznih dažbina najčešće se uzima fakturna vrijednost robe, i to iz same fakture koja prati određenu robu ili se traži potvrda o plaćanju putem izvoda sa računa kreditne kartice. Na utvrđenu carinsku vrijednost se obračunavaju i plaćaju zakonom predviđene dažbine.
Ukoliko za određenu robu koja je predmet uvoza ne postoji faktura, carinska služba upućuje poziv primaocu da dostavi dokaz o plaćanju putem kreditne kartice, a ukoliko ni to ne postoji, carinska služba u skladu sa važećim propisima pristupa utvrđivanju stvarne vrijednosti te robe koja će predstavljati osnovicu za obračun uvoznih dažbina, a na osnovu vrijednosti iste ili slične robe koja je uvezena u prethodnom periodu. Dodatni dokumenti koji se traže od fizičkih lica dostavljaju se direktno u carinske referate pri poštanskim kancelarijama u BiH, putem faxa, ili e-maila.
“Zavisno od toga da li naručujete od pravnog lica ili paket primate od fizičkog lica obračun carine se vrši u samom postupku carinjenja. Na vašu vrijednost plaćate stopu carine i 17% PDV-a a sama stopa carine 0, 5, 10 ili 15 % utvrđuje se od strane ovlaštenih službenih lica”.
ŠTA REGULIŠTE ZAKON O UNUTRAŠNJOJ TRGOVINI
U kontekstu pripreme novog Zakona o unutrašnjoj trgovini, postavlja se pitanje hoće li ovaj zakon donijeti potrebne promjene u tretmanu online trgovaca.
“Zakon o unutrašnjoj trgovine ne reguliše to pitanje, osim sa aspekta registracije onih koji se bave online trgovinom na teritoriji FBiH. Naime, dva člana ovog zakona referiraju se na ovo pitanje na način da se propisuje obaveza da su online trgovci dužni registrirati se za obavljanje ove djelatnosti i prilikom oglašavanja proizvoda objaviti podatke o registraciji, adresi, kako bi potrošači eventualne reklamacije mogli realizirati”, kazao je za Akta.ba Amir Hasičević, federalni ministar trgovine.
Napominje da rade i na Zakonu o e-trgovini koji će detaljnije precizirati uvjete obavljanja e-trgovine u Federaciji, a prije svega sa aspekta zaštite potrošača, a posebna aspekt je zdravstvena, higijenska i tehničke ispravnosti i sigurnost tih proizvoda koji se uvoze putem e- trgovine na teritoriju BiH i FBiH.
Govoreći o tome koji su razlozi zašto domaći trgovci u Bosni i Hercegovini ne uživaju istu olakšicu od naplate carine i PDV-a kao kineske online prodavnice, s obzirom na to da to može uticati na konkurentnost domaćih preduzeća, Hasičević ističe da treba razlikovati uvoz roba i izvoz roba.
“Domaći trgovci prilikom uvoza roba plaćaju carinu i PDV. Država im PDV vrati ukoliko ispunjavaju propisane uvjete u skladu sa Zakonom o PDV-u. S druge strane domaći trgovci prilikom izvoza svojih roba su oslobođeni plaćanja PDV-a. Zakonom je propisan prag ukupnog godišnjeg prihoda za obaveznu registraciju u sistem PDV-a. Tako na primjer male trgovačke radnje koje imaju do 100.000 KM godišnji promet nisu, odnosno ne moraju biti obveznici PDV-a. Dakle propisan je prag za registraciju za PDV- sistem”, pojašnjava.
Pomoći domaćim izvoznicima
Također, carine prilikom uvoza roba iz bilo koje druge države plaćaju svi kupci za robe vrijednosti iznad 300 KM.
Navodi da još nemaju jasne pokazatelje kakav je uticaj novih platformi, budući da je TEMU na bh. tržištu tek nekih mjesec dana. Ono što je zasad primjetno je da kompanije za dostavu i pošte ostvaruju veće prihode od usluge dostave paketa.
“Želimo napomenuti da smo kao članica CEFT-e i kandidat za članstvo u WTO-a dužni osigurati slobodno tržište i nesmetanu razmjenu roba. Naravno, pojavom e-platformi poput TEMU-a, pojavila se potreba da uložimo dodatne napore na zaštiti konkurentnost domaćih privrednika i najprihvatljiviji način. Neophodno je naći efikasne načine kako da pomognemo domaćim izvoznicima da i oni imaju mogućnost da plasiraju svoje proizvode u svijetu putem online platformi”, ističe ministar.
U PRIPREMI STRATEGIJA RAZVOJA TRGOVINE
Kako bi se osigurala ravnoteža između domaćih trgovaca i stranih prodavača i regulisala pravila za online trgovinu, pored navedenih zakona Federalno ministarstvo trgovine radi i na Strategiji razvoja trgovine čiji je cilj da podstaknu konkurentnost domaćih trgovaca da se razvijaju i moderniziraju načine poslovanja osobito u oblasti e-trgovine.
Plan je izraditi snažnu i jaku e-platformu koja bi imala podršku Vlade i Ministarstva trgovine čija bi osnovan svrha bila da ojača konkurentnost domaćih proizvođača i olakša izvoz bh. proizvoda putem e-trgovine na tržišta širom svijeta. Postoje i značajna sredstva predviđena u fondovima EU za jačanje e-trgovine i zaštite potrošača na koja računaju.
Zaključuje da na entitetskom nivou na ovaj način mogu stimulisati domaću ekonomiju, a što će biti sadržano i u Strategiji razvoja trgovine FBiH.
“Setom zakona koje priprema FMT i strategijom radimo na cjelovitoj reforma u oblasti trgovine, s ciljem da se smanji siva ekonomija u trgovini, zaštite potrošači i ojača konkurentnost trgovaca”, poručuje Hasičević.
KAKO JE EU REGULISALA OVU OBLAST?
U EU, situacija je drugačija kada je u pitanju PDV. Pri kupovini robe izvan EU, potrošači plaćaju PDV bez obzira na vrijednost, uz mogućnost dodatnih carinskih troškova. Sve ove informacije trebaju biti jasno istaknute na web stranicama trgovaca.
Zaključno, Bosna i Hercegovina treba nastaviti raditi na unapređenju regulativa koje će zaštititi domaće trgovce i omogućiti im konkurentnost u digitalnoj ekonomiji. Samo tako će domaći trgovci moći odgovoriti na izazove globalnog tržišta i iskoristiti njegove prednosti.
(akta.ba)
