Nasilje na internetu treba da bude definisano kao krivično djelo u Bosni i Hercegovini.
Ovo je jednoglasna ocjena javnosti i struke nakon još jedne tragedije koja se nedavno dogodila u Banjaluci, a u kojoj je mlada osoba sebi oduzela život zbog linča koji je doživljavala danima (ismijavana i prozivana putem društvenih mreža).
BiH je postala država u kojoj se jedva čeka da neko javno “zgriješi” pa da krene kolektivno osuđivanje, a kada se desi tragedija, onda kreće salva saosjećanja, možda istih onih koji prethodno nisu ni vidjeli problem da javno isprozivaju nekoga.
Tragedija iz Banjaluke pokazala je da BiH jednostavno ne uči na vlastitim greškama jer, da je suprotno, onda bi se internet nasilje ili kako ga još nazivaju sajber buling možda kazneno ozakonilo još ranije (dvadesetdvogodišnjak iz Laktaša prošle godine počinio samoubistvo zbog video-snimka koji je kružio na TikToku i YouTubeu, a na kome je nesrećni mladić ismijavan dok je tražio posao).
Istina je da se nasilje na društvenim mrežama prijavljuje policiji. Međutim, kao i u mnogo čemu, i ovo ima svoje “ali”, a u slučaju BiH to je da nijedan krivični zakon ovo ne poznaje kao posebno krivično djelo. U Krivičnom zakoniku Republike Srpske ovakav vid nasilja prepoznat je u krivičnom djelu ugrožavanje sigurnosti.
Do kraja oktobra 2023. godine Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) RS evidentiralo je 40 slučajeva ugrožavanja sigurnosti putem društvenih mreža, a u kompletnoj 2022. godini broj ovakvih slučajeva bio je 65.
“To je najčešće ugrožavanje sigurnosti nekog lica ozbiljnom prijetnjom da će se ono ili njemu blisko lice lišiti života, teško tjelesno povrijediti, lišiti slobode ili oteti, nanijeti neko zlo (podmetanje požara, eksplozija ili drugo)”, rečeno je iz MUP-a.
Ali, ovdje vidimo da se nigdje ne pominje bilo kakvo verbalno linčovanje, koje ne znači fizičku bol, već onu psihološku, a koja je, nažalost, nekad mnogo opasnija.
Zbog toga Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (KS) priprema izmjene Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koje podrazumijevaju kažnjavanje onih koji putem društvenih mreža nanose ovakvu štetu drugima.
Miloš Bukejlović, ministar pravde Republike Srpske, rekao je da se moraju poštovati odredbe Krivičnog zakonika Srpske, što znači da se ne smiju objavljivati video-zapisi i fotografije na kojima se lice može prepoznati jer se to tretira kao krivično djelo.
To, podsjećamo, podrazumijeva da se za neovlašteno objavljivanje tuđeg spisa, portreta i snimka može izreći kazna zatvora do dvije godine, a ako se radi o težim oblicima djela (ako je dovelo do smrti) može se izreći i kazna zatvora i do deset godina. Ipak, Bukejlović je kazao da bi osuđivanje trebalo ostati policijski prekršaj.
Sociolog Mirjana Čeko kaže da se agresivno ponašanje na internetu zapravo ogleda u mnogo dubljim društvenim problemima.
(BN/Nezavisne)
