Osam mjeseci nakon katastrofalnih poplava, mnoge zajednice u Bosni i Hercegovini i dalje žive u ruševinama. Pomoć stiže sporo, a mještani i dalje čekaju obnovu i sigurnost svojih domova. Koje su prepreke na putu ka obnovi i gdje je danas podrška?
Prošlo je više od pola godine, ali u područjima koja su pretrpjela poplave kao da je vrijeme stalo – blato, nanosi pijeska, tragovi i prazna obećanja ostali su gotovo netaknuti. Mještani broje dan po dan bez konkretne pomoći. Rijeke su se brzo povukle, ali birokratija očigledno od rijeka mnogo sporija. A dok čekaju obnovu, ljudi gledaju u ruševine domova – u sjećanjima, nemoći i strahu.
„Eto, vidite šta je bilo. Ne znam šta se ovdje dešavalo. Kad sam došao kući, saznao sam. Kud se ide normalno sat vremena pješke normalnog hoda, ja sam išao sedam sati. Išao sam gore preko šuma, cestom nisam ni mogao. Ceste nije bilo. Kasnije viče utopila ti se žena… Katastrofa“, priča Stjepan Prajo, mještanin Fojnice.
Stjepanova supruga prva je žrtva poplava u Fojnici, a ostao je i bez doma.
Nada se da će nadležni konačno poduzeti konkretne korake tako da se ponovo može vratiti u dom koji je gradio cijelog života. A nije Stjepan jedini. I dok on zajedno sa ostalim mještanima poplavljenih područja broji mjesece, u općinskim kancelarijama broje papire. Obećanja o obnovi stizala su brzo, no njihovu realizaciju na djelu još ne vidimo. Krivac u očima nadležnih – birokratija.
„Lokalni nivo ima neke pare, ali moramo provesti procedure. U ovih nekoliko mjeseci je pristiglo 3.5 miliona, od toga smo potrošili za ta interventna djelovanja nekih 800.000. Napravili smo plan da ćemo od ostalih sredstava 50% kroz javni poziv u iznosu milion i 100 hiljada podijeliti fizičkim licima. I na ovaj način želim da apelujem, put kojim smo mi došli – regionalni put 437 Fojnica- Ostrožac, pogotovo od naselja Luke do MZ gdje stojimo u dužini od 6km je totalno uništen i devastiran“, rekao je Sabahudin Klisura, načelnik Fojnice.
„Trenutno postupci javnih nabavki se provode i to nas usporava. Pribavljanje raznih dozvola i izrada projektne dokumentacije. Novac u cijelosti nije utrošen, čekamo izradu projektne dokumentacije. Finansijska pomoć na koju mi još računamo je od Vlade Republike Hrvatske. Kreševo je iz tog paketa dobilo 2, 7 miliona“, ističe Boris Marić, načelnik Kreševa.
No, ono što se na papiru zove ‘proces’, na terenu se često ne vidi. I dok vlasti tvrde da se radi, mještani iz dana u dan gledaju iste slike – napukli zidovi, ruševine i čekanje bez kraja. Mnogi čekaju osnovno – krov nad glavom i siguran dom.
„Kako je bilo prvi dan tako je i dan danas. Eto, vidite, ja ništa ne diram. Ne znam šta bih radio i kad bih htio“, dodaje Prajo.
Dok građani čekaju, i od Evropske unije stiže novčana podrška.
„Evropska komisija dodijelila je Bosni i Hercegovini 45,7 miliona eura iz Fonda solidarnosti EU kako bi pomogla u oporavku od katastrofalnih poplava iz oktobra 2024. godine, kao dio šireg paketa od 280 miliona eura koji će biti isplaćen na cijelom kontinentu. Ova sredstva će ići za podršku akcijama kao što su sanacija oštećene infrastrukture, privremeni smještaj i unapređenje preventivne infrastrukture“, naveo je Luigi Soreca, šef Delegacije EU u BiH.
„Očekujemo… Ako bude… A sad gdje će se ta sredstva preusmjeriti, ja ne znam“, kaže Prajo.
Velikih zahtjeva nema – samo krov koji ne prokišnjava, zid koji ne puca, put kojim dijete može do škole.
federalna.ba
