PROCEDURA
Međutim, izreka da vrag leži u detaljima se potvrđuje i u ovom slučaju. Naime, pitanje je koliko će ugradnja solarnih panela koštati.
Stanovnicima BiH koji od električarskih vještina znaju promijeniti sijalicu ili osigurač, a od potrebne opreme za proizvodnju električne energije imaju samo krov na kući, takvih je većina, potrebno je pojasniti šta je sve potrebno uraditi da bi sami počeli proizvoditi struju za domaćinstvo.Pojednostavljena je procedura priključenja proizvodnih objekata na distributivnu mrežu za postrojenja snage manje od 23 kilovata
Prije svega, potrebno je uraditi projekat za postavljanje solarnih panela. Naime, energetsko postrojenje, ako govorimo o proizvodnji struje korištenjem sunčeve svjetlosti, nisu samo takozvani solarni paneli. To uključuje još mnogo druge opreme i dijelova koje je potrebno ugraditi.
Nakon toga, potrebno je ishoditi potrebne dozvole. Doduše, usvojenim zakonima je taj administrativni dio olakšan, jer se za postrojenja koja se grade za vlastite potrebe ukida obaveza pribavljanja energetske dozvole, kao i dozvole za obavljanje djelatnosti za proizvodne objekte instalirane snage manje od jednog megavata.
Međutim, to ne znači da ne postoje i druge dozvole koje je potrebno pribaviti, a među njima su svakako urbanistička i građevinska dozvola. Naime, prema važećim zakonima, za svaki veći zahvat na objektu, uključujući i radove na krovu, potrebno je pribaviti ove dozvole. Tek nakon toga počinje postavljanje opreme.
– Jedno postrojenje ne čine samo paneli. Tu je, prije svega, konstrukcija na koju se postavljaju paneli, ali i sva druga potrebna oprema. Ta oprema uključuje, između ostalog, razvodne ormare, prednaponsku jedinicu, inverter… Recimo, inverter služi da se istosmjerna struja, koju proizvedu solarni paneli, a koja se ne može koristiti za uređaje u kući, pretvori u naizmjeničnu struju, koja je inače u mreži. Mnogo je opreme i dijelova koje treba ugraditi da bi jedno postrojenje moglo proizvoditi električnu energiju potrebnu za domaćinstvo, pojasnio je Alen Hodžić iz firme NRG, koja se bavi ugradnjom postrojenja za proizvodnju električne energije iz sunčeve svjetlosti.
Projektovanje, dijelovi i njihova ugradnja koštaju.
POVRAT INVESTICIJE
– Teško je reći preciznu cijenu, jer sve zavisi od toga kolika je površina solarnih panela koji se ugrađuju. Međutim, neka okvirna cijena je 1.200 do 1.400 maraka po kilovatu snage električnog postrojenja. Znači za jedno postrojenje od 20 do 25 kilovata snage cijena bi se kretala u rasponu od 24.000 do 35.000 KM, dodao je Hodžić.
Podsjećamo, Mirza Kušljugić, predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET, u izjavi za Oslobođenje je rekao kako, uz postojeću cijenu postavljanja panela i trenutne cijene električne energije, povrat investicije bi se mogao očekivati tek između 10 i 12 godina. Tek uz subvencije taj period bi se mogao skratiti na sedam do osam godina, što bi se onda moglo smatrati isplativom investicijom.
(oslobodjenje.ba)
