Ekonomska sloboda predstavlja pravo svakog pojedinca da zarađuje, raspolaže i upravlja svojim radom te imovinom. Ona podrazumijeva minimalnu intervenciju države koja se ogleda prvenstveno u zaštiti osnovnih vlasničkih prava, kao i provođenju te učinkovitosti zakona pri izvršenju ugovora, ali i da svi segmenti gospodarskih tokova budu rasterećeni državnog uplitanja, piše Večernji list BiH.
Kako se navodi u studiji koju svake godine objavljuje The Heritage Foundation, BiH je ocijenjena sa 62,9 od nula do 100, što je za 0,5 lošije u odnosu na prošlu godinu. Kada je u pitanju Europa, među najlošije rangiranim zemljama smo, točnije na 35. mjestu među 44 analizirane zemlje. Ipak, uspoređujući te podatke s onima iz 2013., napravljen je određeni napredak u ekonomskim slobodama jer se BiH tada nalazila na 103. mjestu. Pa iako su u svjetskim okvirima od BiH bolje i Kolumbija, Jamajka te Mauricijus, stojimo “iznad” svjetskog prosjeka. Utjeha, kakva-takva, može eventualno biti da su iza BiH na ovoj globalnoj karti ekonomskih sloboda ostali Italija, Grčka, Rusija, Azerbajdžan i Turska.
U analizi se navodi da je na ekonomsku dinamiku BiH utjecalo usporavanje globalne ekonomije, ali i općenito spora tranzicija, posebno kada je riječ o regulatornoj učinkovitosti i politici otvorenog tržišta. Temelji ekonomske slobode ocijenjeni su kao krhki i neujednačeni diljem zemlje, a loše je ocijenjena i zaštita imovinskih prava, sudska učinkovitost, integritet vlade, što, uz rasprostranjenu korupciju, zaključuju, obeshrabruje poduzetničke aktivnosti. Upozoreno je i kako su zakoni o radu složeni i ne provode se u potpunosti, razne necarinske prepreke dodatno ograničavaju trgovinske tokove, ali i složeni regulatorni okviri predstavljaju prepreku za nova strana ulaganja. BiH je na začelju zemalja Balkana po stranim ulaganjima u protekloj godini, pokazalo je izvješće Organizacije UN-a za ekonomiju i trgovinu (UNCTAD).
Srbija je opet prva, a ovaj put iznenadila je Albanija, koja je dosegnula rekordnu razinu stranih ulaganja. U Srbiju je prošle godine uloženo oko 4,6 milijardi dolara, slijedi Albanija s 1,4 milijarde, Crna Gora s 877 milijuna, Sjeverna Makedonija sa 794 milijuna i BiH sa 661 milijunom dolara. Ipak, u godini inflacije, energetske krize i rata u Ukrajini strane investicije u BiH bile su najveće u posljednjih nekoliko godina i zabilježile su rast od 16,3% u odnosu na 2021. godinu.
U prvom tromjesečju 2023. iznosile su 426,6 milijuna KM, što predstavlja povećanje od čak 80 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Podaci o iznosu izravnih stranih ulaganja u protekloj godini, kao i prve naznake za ovu godinu, unose svojevrsni optimizam u gospodarske tokove BiH koji će, ako se ovaj trend nastavi, svakako biti dodatno obogaćeni svježim kapitalom, ali i novim poslovnim idejama. Podaci Centralne banke BiH pokazuju kako je priljev izravnih stranih investicija u BiH u 2022. iznosio 1,44 milijarde KM, što je do sada najviši zabilježeni iznos. Ovi rekordni tokovi izravnih investicija u 2022. su za 310 milijuna KM, odnosno za 21%, veći nego u 2021., kada su iznosili 1,13 milijardi KM.
