Da bi se ostvarilo pravo na starosnu penziju po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju mora se imati 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja odnosno 20 godina penzijskog staža ili 40 godina staža osiguranja, bez obzira na godine života ili 40 godina penzijskog staža i najmanje 62 godine života.
U vakumu između starih odredbi i novog Zakona našli su se mnogi, pa tako postoje građani kojima država odbija dodijeliti minimalnu penziju iako imaju preko 30 godina staža i više od 65 godina života uz primanja manja od 400 maraka?!
Te 2008. godine penzioner Mujo Delić prihvatio je srazmjernu penziju jer firma nije bila u stabilnom stanju. Mislio je da će pri navršenih 65 godina života ostvariti minimalnu penziju jer ima 36 godina staža u BiH. Šok je uslijedio kada je dobio odbijenicu uz obrazloženje da ”nisu razriješena sporna pitanja”, odnosno tranzicija sa srazmjerne ka minimalnoj penziji. Sada ima 68 godina i prima 344 marke.
“Oštećen sam jer imam jednu godinu staža u Hrvatskoj. Žalio sam se i uvijek sam dobijao odbijenice. Ja sam iz dana u dan sve nesposobniji sve se više zamaram, nazor… na silu se tjeram da izvučem na poljoprivredi neki dinar da bi opstao. Sa ženom sam i ona je bolesna i mene bolest stiže… sve je teže i sve je gore…”, kaže Delić.
Pročitajte još
Ovo nije jedinstven slučaj. Na adresu Saveza penzionera stiglo je mnogo dopisa onih koje muči isti problem. Jedan od njih ima 72 godine, 28 godina staža u BiH i zbog 3,5 godine staža u Hrvatskoj prima srazmjernu penziju.
”Zbog uništenja preduzeća morao sam prihvatiti srazmjernu penziju. Muka mi dođe kada političari kažu najniža penzija je toliko, a niko ne spominje nas sa ovim penzijama, a ima nas puno”. reako je jedan od njih.
Tako neki od njih primaju 12 eura iz Hrvatske i zbog tog novca nemaju minimalnu penziju. Iz prošle Vlade, kao i rukovodstva PIO/MIO na upit N1 iz 2022. godine odgovorili su da tako predviđaju zakonske odredbe, dok iz aktuelne Vlade nismo dobili odgovor da li će doći do otklanjanja ove nelogične situacije koja mnogima otežava život.
“Novim zakonom sa 65 godina i 15 godine efektivnog radnog staža dobiju minimalnu penziju. A s druge strane imate ove slučajeve ljude koji imaju 35 godina staža naprimjer, ali je radio u dvije zemlje i niko mu nije dužan da namiri do minimalne penzije. To su te manjkavosti na kojima radimo da se otklone”, istakao je Redžo Mehić, iz Saveza udruženja penzionera FBiH.
Više u prilogu Azura Delića.