U Republici Srpskoj do 20. aprila najavljeno je donošenje izbornog zakona, po kojem će biti formirani novi organi koji će, kako je rečeno, biti zaduženi za provođenje predstojećih lokalnih izbora. Prethodno je Vlada Republike Srpske pozvala sve organe iz Republike Srpske zadužene za provođenje izbora u BiH da podnesu ostavke, što je predsjednik Izborne komisije Republike Srpske najavio za sutra, a istovremeno su ga odbili u Centralnoj izbornoj komisiji BiH, navodeći ovaj zahtjev kao nezakonit čin. Šta o svemu kažu pravni stručnjaci i da li je moguće ovakvo provođenje izbora, odnosno koje posljedice sa sobom nosi?
Vlada Republike Srpske nedavno je zaključkom zatražila od svih organa za provođenje izbora iz Republike Srpske da podnesu ostavke, što su u Centralnoj izbornoj komisiji odbili, dok je predsjednik sadašnje Izborne komisije Republike Srpske najavio da će ispoštovati ovaj zahtjev.
“Takav zahtjev, u pravnom smislu, smatram nezakonitim, a u političkom smislu, isti smatram svojevrsnim pritiskom na nezavisan i nepristrasan rad člana Centralne izborne komisije BiH”, ističe članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina.
Republike Srpska za desetak dana donosi svoj izborni zakon, prema kojem će provesti predstojeće lokalne izbore i to nakon što je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit, koga u Republici Srpskoj ne priznaju, nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH.
“Zakon će biti već usvojen do 20. aprila i nakon toga moramo da brzo da radimo i formiramo novu strukturu. Niko ne kaže da oni neće biti dio te strukture, ali rješenja koja su dobili u Sarajevu mogu da zgužvaju, važiće samo ono što kaže Republička izborna kommisija i koja će birati novu strukturu”, kaže predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik (SNSD).
Nije nezakonito da entiteti imaju svoje izborne zakone i organe za provođenje izbora, što Republika Srpska i ima, ali oni obavljaju one aktivnosti koje im daje CIK BiH, te je, prema mišljenju bivšeg predsjednika CIK-a, samo ova komisija nadležna za sprovođenje izbora u cijeloj Bosni i Hercegovini.
“Da li će se donijeti zakon ili ne, to je hipotetički, međutim, jedino legalno provođenje izbora je ono koje donosi CIK, drugi nemaju tu nadležnost, i CIK jedini raspisuje izbore, odluka se mora objaviti u službenom Glasniku BiH, tako da je ovo samo pokušaj stvaranja još jedne političke krize”, smatra bivši predsjednik CIK-a BiH Vehid Šehić.
U Misiji OEBS-a kažu da je riječ o kršenju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, što može naškoditi integritetu izbornog procesa i rezultata izbora. A evo šta kažu pravni stručnjaci u Republici Srpskoj, ali i u Federaciji Bosne i Hercegovine.
“Najavljeno donošenje izbornog zakona RS je na Ustavu BiH zasnovana radnja, odnosno nadležnostima za sprovođenje izbora na teritoriji RS i možemo slobodno reći da to doprinosi jačanju izbornog integriteta u BiH”, kaže profesor ustavnog prava Mile Dmičić.
“Onaj ko eventualno potpiše takvu odluku o stupanju takvog zakona u Službenom glasniku RS, mogao bi se opet dovesti u zonu krivično-pravne odgovornosti kao što je već bilo urađeno po Zakonu o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda”, kaže profesor ustavnog prava Davor Trlin.
Dok svi čekaju donošenje novog izbornog zakona u Republici Srpskoj, za sutra je najavljena sjednica Izborne komisije RS, kada će se moći provjeriti i današnje informacije u pojedinim medijima da je iz Vlade stigao poziv u 60 opština i gradova da svi iz lokalnih izbornih komisija podnesu ostavke. Ostaje da se vidi ko će ispoštovati zahtjev Vlade, a ko odluke CIK-a BiH. S obzirom na opštine u kojima na vlasti nije aktuelna koalicija, možemo očekivati pravu pometnju.
