Iako Bosna i Hercegovina posjeduje bogatstvo od dva miliona hektara obradivih površina, njena poljoprovreda iskorištava tek 400.000 hektara (20 posto). Ovi podaci Vanjskotrgovinske komore BiH otvaraju ključno pitanje – je li razlog za neiskorištavanje vlastitih resursa u poljoprivredi isključivo nedostatak savremenih tehnologija, sirovina, financijskih sredstava, ili je razlog dublji? Đorđe Slavinjak, direktor prehrambene industrije u Bijeljini, ukazuje na dramatičan pad broja prerađivačkih fabrika, koji je prije rata bio daleko veći, a danas se svodi na samo pet ključnih subjekata. U međuvremenu, mnogi ne prepoznaju poljoprivredu kao održiv sektor i umjesto polja biraju druge terene.
“Mladi penzioneri” ne beru više šipak, oni sjede u kafićima i mi ćemo ostati bez marmelade od šipka. Jagodu smo našli da uvozimo iz Turske i Grčke i time nadomjestimo nedostatke domaćeg tržišta”, kazao je Slavinjak za BNTV.
Prehrambeni sektor
Prehrambeni sektor prema posljednjim podacima Agencijeza statistiku BiH i dalje karakteriše značajna zavisnost od uvoza. Naša zemlja dominantno uvozi meso i mesne prerađevine, prvenstveno piletinu, svinjetinu i govedinu, najviše iz Hrvatske, Srbije i zemalja Evropske unije. Izvoz mesa, iako prisutan (najviše prema Turskoj), ograničen je kvotama i logističkim izazovima. Neto uvoz mesa po glavi stanovnika procjenjuje se na oko 25 kilograma godišnje. Riblji sektor u BiH gotovo u potpunosti zavisi od uvoza, naročito kada je riječ o morskoj ribi i konzerviranim proizvodima. Izvoz se odnosi na ograničene količine riječne ribe i proizvoda iz domaćih uzgajališta. Neto uvoz iznosi približno sedam kilograma po osobi godišnje. U brojevima, BiH je od januara do marta ove godine izvezla hrane i i živih životinja 196.800.000 KM, a uvezla 983.478.000 KM.
Meso i prerađevine od mesa:
Izvoz: 29.500.000 KM
Uvoz: 144.938.000 KM
Mliječni proizvodi i jaja
Izvoz: 39.093.000 KM
Uvoz: 70.611.000 KM
Ribe i prerađevine od ribe
Izvoz: 13.055.000 KM
Uvoz: 26.662.000 KM
Neto uvoz
Uvoz pšenice, brašna i proizvoda od žitarica je stabilan, uprkos postojanju domaće proizvodnje. Izvoz je uglavnom vezan za kukuruz i pšenicu. Neto uvoz po glavi stanovnika dostiže 60 kilograma godišnje.
Bosna i Hercegovina u velikoj mjeri uvozi voće i povrće, posebno one vrste koje nisu dostupne tokom cijele godine (banane, citrusi, paradajz, krompir). Izvoz se najvećim dijelom odnosi na jabuke, šljive i jagode. Ipak, uvoz daleko premašuje izvoz, s neto količinom od oko 85 kilograma po stanovniku.
Uvoz šećera i konditorskih proizvoda je veoma izražen, dok se izvoz svodi na manje količine domaćeg meda i prirodnih slastica. Neto uvoz po glavi stanovnika iznosi približno 12 kilograma.
Kafa, čaj, kakao i začini – ova kategorija gotovo u potpunosti zavisi od uvoza. Izvoz je simboličan i uglavnom se odnosi na prerađene i rebrendirane proizvode. Neto uvoz iznosi oko četiri kilograma po stanovniku.
Kada je riječ o gotovim jelima, supama, umacima, kečapima i sličnim prehrambenim proizvodima, uvoz je značajan i iznosi 132. 904.000 KM, dok je izvoz dostigao 14.245.000 KM. Neto uvoz iznosi približno šest kilograma po osobi.
Nizozemska kao primjer
Da BiH nije usamljen primjer na ovim prostorima kada je o nesrazmjeru uvoza i izvoza hrane riječ, pokazuju i podaci koje je objavio Forbes Hrvatska. Naime, Hrvatska, s lanjskim izvozom hrane u vrijednosti od 803 eura po stanovniku, nalazi se pri dnu ljestvice evropskih zemalja, dok je kod evropskog lidera Nizozemske ta vrijednost veća za 7,6 puta, istaknuto je u analizi koju je objavio Ekonomski institut u Zagrebu.
Forbes Hrvatska dalje navodi kako od evropskih zemalja, trenutno je, mjereno apsolutnom vrijednošću izvoza, najveći izvoznik hrane Nizozemska, čiji je izvoz prošle godine dosegnuo vrijednost od nevjerovatnih 109,7 milijardi eura. Slijede je Njemačka s izvozom od 80,6 milijardi eura, Španija sa 66,5 milijardi eura, Francuska s 57,5 milijardi eura, te Italija s 52,5 milijardi eura.
Kad se izvoz hrane zemalja EU-a podijeli s brojem stanovnika, Nizozemska je u 2024. godini izvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti 6.121 eura po stanovniku, Danska 3.470 eura, Belgija 3.352 eura, a Irska 2.778 eura.
(Fobes BiH)
