Search
Close this search box.

Mladi pčelar iz Mrkonjić Grada krunisan zlatom

Podijeli članak:

Pčelar Duško Ilić (28) iz Mrkonjić Grada pravi je primjer mladog privrednika koji brilijantnim rezultatima parira svjetskim stručnjacima u ovoj oblasti.

Duškov med osvojio je zlatnu medalju na 18. Međunarodnom sajmu pčelarstva „Medena Tuzla 2023“ u organizaciji Udruženja pčelara članica Saveza pčelara TK, a za ALOonline podijelio je nezaboravne utiske sa takmičenja i ljubav koju već deset godina gaji prema pčelama, a otkrio nam je i trikove pomoću kojih možemo prepoznati pravi med.

– Moje prvo ocjenjivanje meda i prva zlatna medalja. I to ne bilo gdje, već na najvećoj pčelarskoj manifestaciji u Bosni i Hercegovini, i jednom od najvećih međunarodnih ocjenjivanja meda u Evropi! Iako su mnoge pčelinje paše prošle godine podbacile, pčelari su poslali 485 uzoraka meda iz 15 država svijeta sa 4 kontinenta. Ocjenjivanje meda je izvršeno na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli, na osnovu hemijsko-fizičke i organoleptičke analize kvaliteta meda – započinje Ilić.

Uzorci meda su se svrstavali u četiri kategorije, zlatna, srebrna i bronzana medalja, te zahvalnica za učešće. Duškov med ocijenjen je zlatnom medaljom, sa 30,55 od maksimalna 32,4 boda.

– Ovaj uspjeh, ova zlatna medalja za kvalitet meda za mene predstavlja ogledalo dosadašnjeg rada, i najbolju nagradu za sav moj dosadašnji trud. Ova nagrada mi daje ogromnu motivaciju i vjetar u leđa da u budućnosti radim još više i još posvećenije – priča Ilić.

Ljubav prema pčelarstvu jača od svega
Najveću zahvalnost za ovaj uspjeh, pridaje skoro netaknutoj prirodi naše države i bogatstvu biodiverziteta flore, na mjestu gdje se njegov pčelinjak nalazi.

Preuzmite našu iOS ili Android aplikaciju.

– Pored toga, kvalitet meda varira od sezone do sezone, zaviseći od vremenskih uslova, prvenstveno mislim na vlažnost i toplotu. Naravno, da bi se postigao najbolji kvalitet meda potrebni su i dodatni trud i određena odricanja pčelara, u prvom redu finansijska – kaže Ilić.

Kako bi med bio kvalitetan, potrebno je da pčelar mijenja saće, koristi ekološka sredstva u borbi protiv varoe, da pčelinje zajednice zazimljava u što je moguće većoj mjeri na medu, odnosno prema riječima našeg sagovornika da prihranu šećernim sirupima i pogačama svede na minimum.

Mladi privrednik nam je otkrio i kada se rodila tolika ljubav prema pčelarstvu.

– Prvu iskru ljubavi prema pčelama prenio mi je još u srednjoj školi profesor Slavko Savić, koji je i sam bio pčelar. Tokom predavanja često je skretao sa teme i pričao nam životne priče, nerijetko pominjući pčele kao najvažnija bića na planeti, te da je med najsavršeniji proizvod prirode. Vremenom se moja znatiželja rasplamsavala i sve češće sam sa profesorom ulazio u razgovor o pčelama i pčelarstvu, što je dovelo do toga da se i ja oprobam u svijetu pčelarstva. U proljeće 2014. godine od prijatelja Željka Simića i Mladena Tegeltije dobijam na poklon dva roja i od tada do danas, evo punih 10 godina, traje moje druženje sa pčelama – priznaje Duško.

Skup hobi

Naveo nam je i razloge zbog kojih je veoma izazovno biti mladi pčelar u današnje vrijeme.

– Na prvom mjestu treba istaći da jasan program podrške pčelarima početnicima ne postoji, te da su podsticaji u pčelarstvu izuzetno mali, a moguće ih je ostvariti tek kada pčelar ima 10 pčelinjih zajednica. Pored toga, pčelarska oprema i pribor su veoma skupi, stoga za pčelarstvo često kažu da je jedan od najskupljih hobija kojim se možete baviti – navodi Ilić.

FOTO; Ustupljena fotografija
Rasa pčela sa kojom sagovornik pčelari je autohtona Krajnjska pčela, koja potiče sa naših prostora.

– Po svojim osobinama Kranjska pčela spada među najbolje rase medonosne pčele na svijetu. Pčele radilice ove rase imaju izražen instinkt za sakupljanje hrane, izuzetno su mirne, matica se odlikuje velikom plodnošću, a otporna je i prema aktuelnim bolestima – priča Ilić za ALOonline,

Kako prepoznati pravi med?
Ilić nerado priznaje da je tržište Evropske Unije, a i naše države preplavljeno lažim medom, a za ALOonline otkriva trikove pomoću kojih možemo prepoznati i pokušati procijeniti da li je riječ o pravom medu.

Kristalizacija meda – Kristalizacija meda je osnovno svojstvo prirodnog meda, dok falsifikat ostaje tečan bez obzira koliko i gdje stoji. Koliko vremena će trebati za kristalizaciju zavisi od vrste meda. Najbrže se kristalizuju bagremov i livadski med.

Memorija meda

– Danas je veoma aktuelan ovaj metod, internetom kruže snimici gdje se u tanjir stavi malo meda i malo vode, potom se vrti u krug tanjir kako bi se voda vrtila oko meda, gdje bi se nakon nekog vremena pojavilo saće u medu, jer navodno med ima svoju memoriju.

Miris meda – Pravi med miriše na cvijet biljke iz kojeg je nektar sakupljen. Lažni medovi najčešće nemaju miris ili mirišu na karamelizovan šećer. Mjehurić u tegli! Kada kupujete med možete okrenuti teglu naopačke. Ako je med pravi stvoriće se mjehurići koji će se podizati sa dna ka vrhu tegle.

Medna nit – Ukoliko med zahvatite kašikom i pustite ga sa visine 20-30 cm u teglu, a on curi u neprekidnoj niti, onda je med pravi. Postoji još mnogo metoda: med na hljebu, med u vodi, test sa mravima i mnogo drugih.

– Međutim i pored svih ovih trikova za brzu provjeru autentičnosti meda, vrlo lako se može desiti da med nije pravi, jer su falsifikatori meda otišli toliko daleko da su uspjeli iskopirati sve osobine meda, i miris i ukus, boju, vlažnost, viskoznost, gustinu… Bez hemijske analize jako je teško utvrditi da li se radi o pravom medu. Najbolje je izbjegavati kupovinu jeftinih medova i kupovinu meda velikih trgovinskih lanaca. Najpouzdanije je med kupovati od provjerenih pčelara iz bliže okoline – savjetuje Ilić

Da je biti pčelar u današnjem svijetu veoma izazovno, potvrđuju riječi našeg sagovornika, koji već 10 godina prkosi teškim okolnostima na tržištu i svojim primjerom pokazuje da ljubav i volja pobjeđuju sve prepreke.

– Danas u svijetu pčelarstva opstaju i traju samo oni najuporniji, oni kojima novac nije na prvom mjestu, a čija je ljubav prema pčelama veća od svih pratećih problema i prepreka – zaključuje Ilić.

 

 

(aloonline.ba)

 

 

 

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Uprkos brojnim upozorenjima nadležnih institucija iz godine u godinu o tome šta se sve...

Nova studija je otkrila da navike spavanja mogu biti rani znak potencijalnog lupusa.

Proizvodnja cigareta nekada je zahtijevala tehnologiju koja je bila smještena samo u velikim fabrikama....

Slovenija će produžiti kontrole na granici s Hrvatskom i Mađarskom za još šest mjeseci,...

Italijanska Serija A naredne sezone bi mogla imati šest predstavnika u Ligi prvaka, što...

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, uz podršku Vlade Njemačke putem Deutsche Gesellschaft für Internationale...