Dosljedan viziji da se istinska vrijednost kompanije mjeri znanjem i dostojanstvom zaposlenih, osnivač i predsjednik MG MIND-a Mladen Milanović kaže da je najčistiji oblik društvene odgovornosti – ulaganje u ljude i njihov razvoj. U godini obilježenoj rastom prihoda i dobiti u svim članicama grupacije, naglasak je, ističe, bio na stabilnosti, diversifikaciji i etici poslovanja.
Govoreći o strateškim potezima, Milanović ističe da je preuzimanje Nove banke „zaokret, a ne cilj“. Nakon restrukturiranja i jačanja upravljanja rizicima, banka je, kaže, učvrstila tržišnu poziciju u Republici Srpskoj i BiH te postala oslonac finansijske stabilnosti grupacije. Najavljuje i oprezno širenje bankarskog posla u regionu – samo tamo gdje MG MIND može ponuditi stvarnu dodatnu vrijednost.
Najveći ispit u proteklom periodu bio je građevinski sektor – uz skok cijena materijala, logističke zastoje i pritisak rokova. Grupacija je odgovarala dugoročnim ugovorima s dobavljačima, diverzifikacijom nabavke i preventivnim zalihama, ali i – ključnim korakom – ulaganjem u ljude. „Nedostatak kvalifikovane radne snage rješavamo edukacijama, stipendiranjem i stvaranjem kulture u kojoj radnici imaju sigurnost, perspektivu i poštovanje“, kaže Milanović. Angažovanje stranih radnika vidi kao dopunu, ne zamjenu: uz striktno poštovanje propisa i s ciljem prenosa znanja domaćim timovima.
Na pitanje kako zadržati mlade, poručuje da se ljudi ne vežu samo za platu, nego za smisao i jasan put napredovanja: „Ako ponudimo viziju i povjerenje, ostaju.“ Zato su stipendije i razvojni programi u MG MIND-u postali stalna praksa, a mnogi stipendisti danas su inženjeri i menadžeri u grupaciji.
U domenu nekretnina, potražnja se, kaže, pomjera ka kvalitetu i održivosti: energetskoj efikasnosti, dobrim lokacijama i multifunkcionalnim sadržajima u projektima poput Palate i Naselja Park u Banjaluci. Turizam je strateški komplementaran – projekat Snježna Dolina na Jahorini orijentisan je na kvalitet i povezanost s prirodom i lokalnim identitetom, ne na masovnost.
Milanović naglašava da privreda i institucije moraju funkcionisati partnerski: „Porezi i regulativa treba da budu servis, a ne prepreka. Privrednici mogu biti katalizatori promjena kredibilitetom, ali ne smiju zamjenjivati ulogu države.“ Za budućnost najavljuje promišljene iskorake u tehnologiji, obnovljivim izvorima energije i pametnim rješenjima u građevinarstvu – „ne svuda, nego tamo gdje možemo biti snažni i donijeti inovaciju“.
Kada je riječ o društvenoj odgovornosti, Milanović izbjegava patetiku i publicitet: pomoć socijalno ugroženima, stipendije, podrška sportu i kulturi, kaže, nisu jednokratne akcije, već kontinuitet. „Pravo bogatstvo ne mjeri se onim što smo stekli, nego onim što smo spremni da damo.“
(Poslovne novine)
