Mijatović: Krajnje je vrijeme da evropske zemlje stanu u kraj sramotnoj tragediji

Evropske zemlje ne uspijevaju zaštititi izbjeglice i migrante koji pokušavaju doći do Evrope preko Mediterana. Nemogućnost da zaštite živote i prava izbjeglica i migranata se pogoršava i odnosi hiljade života koji se mogu izbjeći svake godine, rekla je Dunja Mijatović, povjerenica Vijeća Evrope za ljudska prava, objavljujući izvještaj pod nazivom “Poziv za pomoć ljudskim prava.

“Sve veći jaz u zaštiti migranata na Mediteranu”, saopćeno je iz Vijeća Evrope.

Izvještaj sadrži pregled provedbi preporuka povjerenika za spašavanje migranata na moru iz 2019. godine i pruža niz efikasnih mjera koje evropske države moraju hitno poduzeti kako bi osigurale pristup pomorskim prijelazima u skladu s ljudskim pravima. Ovaj Izvještaj obuhvata razvoj događaja od jula 2019. do decembra 2020. godine u pet ključnih područja: efikasna potraga i spašavanje; pravovremeno i sigurno iskrcavanje spašenih osoba; saradnja sa nevladinim organizacijama; saradnja sa trećim zemljama; i sigurne i legalne rute; i fokusira se uglavnom na razvoj na ruti srednjeg Mediterana.

Međutim, mnoge potrebne radnje navedene u ovom dokumentu primjenjive su i na sve druge uobičajene migracijske rute u mediteranskoj regiji kao i na atlantskoj ruti od zapadne Afrike do Španije.

Ovaj izvještaj naglašava da je, uprkos određenom napretku, situacija s ljudskim pravima na Mediteranu i dalje veoma loša.

Mijatović upozorava da se brodolomi i dalje ponavljaju, sa više od 2.400 registrovanih smrtnih slučajeva u periodu koji ovaj izvještaj pokriva.

Sve veća neangažovanost pomorskih kapaciteta država Mediterana i ometanje aktivnosti nevladinih organizacija, kao i odluke o odgađanju iskrcavanja i nemogućnost da se dodijeli sigurna luka, ugrozili su integritet sistema traganja i spašavanja. Aktivnosti saradnje s trećim zemljama poboljšane su uprkos nepobitnim dokazima ozbiljnih kršenja ljudskih prava i bez provedbe zaštitnih mjera za ljudska prava, uključujući principe transparentnosti i odgovornosti.

U Izvještaju povjerenica Mijatović posebno skreće pažnju na činjenicu da na ruti srednjeg Mediterana, mnogi događaji se čini da imaju za cilj “čišćenje terena” za presretanje od strane libijske obalne straže i da su takvi događaji postali institucionalizirani, što je dovelo do gotovo 20.000 zabilježenih ozbiljnih kršenja ljudskih prava u Libiji.

Pandemija COVID-19 takođe je dovela do usvajanja restriktivnijih mjera, koje imaju negativan uticaj na ljudska prava migranata.

Kako bi zaustavila širenje jaza u zaštiti izbjeglica i migranata koji prelaze Mediteran, povjerenica za ljudska prava Vijeća Evrope ponovo poziva države članice Vijeća Evrope da što prije primijene svoje preporuke kako bi osigurale očuvanje ljudskih života i zaštitu ljudskih prava osoba u nevolji na moru.

Povjerenica Mijatović posebno naglašava garanciju prisustva adekvatnih i dovoljnih kapaciteta za traganje i spašavanje pod vodstvom države na moru kao i osiguravanje sigurnog i brzog iskrcavanja spašenih. Pored toga potrebno je i omogućiti nevladinim organizacijama uključenim u aktivnosti traganja i spašavanja ili praćenja ljudskih prava da obavljaju svoj posao.

I na kraju potrebno je zaustaviti vraćanje izbjeglica i migranata koji su onda izloženi ozbiljnim kršenjima ljudskih prava i omogućiti sigurne i legalne rute.

“Krajnje je vrijeme da evropske zemlje stanu u kraj ovoj sramotnoj tragediji i usvoje migracijske politike u skladu s ljudskim pravima. Države članice više ne smiju odgađati poduzimanje radnji kako bi spasile živote. To je pitanje života ili smrti. ali i kredibiliteta evropskih zemalja u poštivanju ljudskih prava”, zaključila je povjerenica za ljudska prava Vijeća Evrope Dunja Mijatović.

BHRT