Mladi predstavljaju ogroman potencijal za razvoj naše zemlje, a suočavaju se s brojnim preprekama pri ulasku na tržište rada, naročito kada su društveno-humanističke nauke u pitanju.
Filozofski fakultet kao stub društveno-humanističkih nauka omogućava studentima priliku da razvijaju kritičko mišljenje i šire razumijevanje društvenih procesa. Problem s kojim se suočavaju u eri digitalizacije jeste fokus koji se sve više stavlja na zanimanja koja se gledaju kao simbol profita.
“Bojim se da, ukoliko dođe do marginalizacije društvenih i humanističkih nauka, upravo će se univerziteti kao bastioni slobodarske misli – na kojima bi se trebalo jačati i poticati kritičko mišljenje – staviti ustranu”, upozorava Nihada Delibegović Džanić, dekanica Filozofskog fakulteta UNTZ.
Migracije mladih iz Bosne i Hercegovine jedan je od značajnih problema koji može ostaviti dugoročne posljedice na cijeli sistem. Prema rezultatima istraživanja, 47% mladih u Bosni i Hercegovini razmišljalo je o napuštanju zemlje, a za njihov ostanak potrebno je riješiti ključna pitanja.
“Ekonomska, socijalna i sigurnosna pitanja – na taj način bismo napravili atmosferu koja je neophodna da bi te mlade populacije ostale u Bosni i Hercegovini, vidjele svoju perspektivu i gradile svoju budućnost ovdje”, navodi sociolog Samir Sinanović.
Radi pružanja informacija i pomoći pri izboru obrazovanja, Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, u saradnji s Pedagoškim zavodom i Službom za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, stvorilo je preduslove za izradu Priručnika o profesionalnoj orijentaciji, koji je namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola.
“Za nas u Pedagoškom zavodu je to prostor u kojem ćemo moći ne samo davati određene informacije nego i pratiti stepen interesovanja učenika – šta je to za šte se oni zanimaju”, objašnjava Izet Numanović, direktor Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona.
U okruženju punom izazova, ipak, postoje pozitivni primjeri uspješnih mladih osoba koje smatraju da je prilike potrebno pronaći i iskoristiti te na taj način individualno doprinijeti društvu i jačati sistem.
“Na tom putu ima mnoštvo prepreka, nepravdi i često se osjeća da su šanse neravnomjerno raspoređene. Ali presudno nije to šta vam stoji s druge strane, nego koje principe odlučite da branite”, zaključuje studentica politologije Amina Hadžić.
Budućnost nije nešto što dolazi – budućnost je nešto što se gradi, a uz pomoć humanizma postavljamo zdrave temelje i principe na kojima će se zasnivati društvo u kojem živimo.
federalna.ba
