U gornjem toku rijeke Neretve, jedne od najljepših i najdužih rijeka u Bosni i Hercegovini, lokalni ribolovci su 12. septembra ove godine zatekli masovno uginuće ribe koje se prostiralo nekoliko kilometara nizvodno od Hidroelektrane „Ulog“. Hidroelektrana (HE) „Ulog“ nalazi se u jugoistočnoj BiH, u općini Kalinovik, tačno na granici entiteta Federacije BiH (FBiH) i Republike Srpske (RS).
U razornom ekološkom incidentu koji je pogodio rijeku Neretvu unutar FBiH, veliki broj ribljih vrsta je izumro, uključujući pastrmku mekousnu (Salmo obtusirostris) i visoko ugroženog bijelog raka (Austropotamobius pallipes). Na sedam kilometara toka rijeka Neretva bila je preplavljena uginulim ribama.
Neretvanska katastrofa i pismo 192 naučnika iz cijelog svijeta
Ekološke organizacije tvrde da je HE „Ulog“ odgovorna za uginuće ribe. Tražile su od Vlade Republike Srpske da opozove vodnu dozvolu za ovu elektranu. Iz Ministarstva prostornog uređenja RS u prvoj reakciji su kategorično odbili odgovornost HE „Ulog“ za pomor ribe, da bi nešto kasnije, ipak, od Uprave za inspekcijske poslove zatražili provođenje inspekcijskog nadzora.
„O nalazima inspekcije blagovremeno ćemo informisati javnost“, kazali su iz ovog ministarstva.
Istovremeno, Kantonalno tužilaštvo u Mostaru pokrenulo je istragu o incidentu.
U posljednjim danima, vlasti BiH su primile otvoreno pismo koje su potpisala 192 vodeća stručnjaka za ekološku zaštitu rijeka iz cijelog svijeta. U pismu se poziva na hitnu istragu, odgovornost operatera i reviziju ekološke dozvole izdate za HE „Ulog“.
Svake godine slični incidenti se bilježe na rijekama širom BiH. Osim velikih hidroelektrana, najčešći uzroci uginuća ribe su male ili mini hidroelektrane (MHE). Do danas su u BiH izgrađene 122 MHE – 70 u Federaciji BiH i 52 u Republici Srpskoj.
Nevladina organizacija Eko Akcija prikupila je podatke o svih 122 MHE u oba entiteta na svom interaktivnom web-portalu. Podaci su dostupni ovdje.
Uginuće ribe usljed rada MHE može nastati zbog direktnog udara u turbine, promjena vodostaja, ispuštanja mulja u rijeke i smanjenja protoka vode. Riba koja prolazi kroz cijevi pod visokim pritiskom može pretrpjeti barotraumu (povrede od pritiska) i uginuti.
Dezorijentacija ribe nastaje zbog naglih padova vodostaja ili promjena u struji, te generalno zbog promjena staništa i povećanog stresa. Nagli pad vodostaja ili promjene u struji mogu dezorijentisati ribu i otežati joj kretanje prema otvorenim vodama, dok nagli porast može uzrokovati gušenje.
U posljednjih nekoliko godina zabilježena su uginuća ribe na rijeci Lašvi zbog rada male hidroelektrane istog imena, kao i na rijekama Jabušnica i Sutjeska, gdje se grade tri MHE, te na rijeci Drinjači. Naprimjer, na rijeci Lašvi, zbog ispuštanja mulja iz akumulacije MHE „Vitez 1“, došlo je do pomora ribe nizvodno od brane prema Busovači.
Snaga malih hidroelektrana i zašto ih vlasti potiču
Bosna i Hercegovina je zemlja bogata stotinama rijeka i jezera – prirodnim bogatstvom koje je dugo godina koristilo turizmu. Međutim, u posljednjih 10 do 15 godina zemlja je svjedočila bumu izgradnje malih hidroelektrana, što je nanijelo ogromnu štetu prirodi i biodiverzitetu u cjelini. Bosna i Hercegovina je tako postala udžbenički primjer ekološkog uništavanja uzrokovanog razvojem malih hidroelektrana.
Prema najširoj evropskoj definiciji, mala hidroelektrana je objekat sa instaliranim kapacitetom do 10 megavata (MW) koji koristi snagu vode za proizvodnju električne energije.
U poređenju s velikim hidroelektranama, male imaju znatno manji instalirani kapacitet i, shodno tome, mnogo manju proizvodnju. Mala hidroelektrana kapaciteta 10 MW može proizvesti do 9.000 megavat-sati (MWh) godišnje – često manje, u zavisnosti od nivoa protoka rijeke.
Za usporedbu, prosječna godišnja potrošnja električne energije jednog domaćinstva u BiH kreće se od 3.000 do 4.200 kWh (ili 3 do 4,2 MWh). To znači da je godišnja potrošnja jedne male hidroelektrane ekvivalentna potrošnji 2.100 do 3.000 domaćinstava.
Hidroenergija u BiH se klasifikuje kao „čista energija“ zbog minimalne emisije CO2, pa je vlasti potiču i subvencioniraju. Činjenica da je pojam „čiste energije“ često samo dio priče najbolje se ilustrira slučajem hidroelektrana ili malih hidroelektrana. Posljedice njihovog rada suprotne su od ideje „čiste energije“.
Dovoljno je pogledati fotografije ili videozapise suhih ili uništenih korita rijeka koji se svakodnevno objavljuju na internetu. Ova pogrešna percepcija čiste energije često proizvodi nepravednu i štetnu posljedicu – promovisanje ili subvencionisanje energije proizvedene u hidroelektranama.
Prema analizi Aarhus centra u BiH, sistem koncesionih naknada i poticaja za obnovljive izvore energije glavni je razlog široke izgradnje malih hidroelektrana u zemlji.
Istovremeno, svi građani BiH plaćaju naknade za obnovljive izvore energije putem svojih računa za struju – including za MHE. U Republici Srpskoj hidroenergija se dodatno potiče kroz sistem premija, pružajući dodatni finansijski podsticaj potencijalnim investitorima.
Ubistvo biodiverziteta
Ipak, podaci koje su objavile nevladine organizacije koje se bave ekologijom pokazuju da je više od 100 malih hidroelektrana izgrađenih u BiH proizvelo samo 2,54 posto ukupne električne energije zemlje. S druge strane, ekološka šteta koju su nanijele biodiverzitetu je neuporedivo veća.
Investitori i zagovornici malih hidroelektrana često tvrde da ove elektrane ne zagađuju okoliš, ali ne spominju da preusmjeravanje vode (diversion) može ubiti biljne i životinjske vrste i izazvati niz ekoloških posljedica.
To dovodi do poremećaja toka rijeka, isušivanja korita, smanjenja populacija ribe i kolapsa ukupne raznolikosti ekosistema. Prema ekološkim podacima, BiH ima 244 rijeke i pritoke -sve su ugrožene izgradnjom MHE, navodi Aarhus centar.
Mnogi riječni tokovi u BiH ostaju suhi veći dio godine jer operateri ne održavaju biološki minimum, odnosno ekološki prihvatljiv protok. Riblje staze na brojnim lokacijama MHE su se pokazale neefikasnima, jer ih većina ribljih vrsta ne koristi zbog nepravilnog dizajna i nagiba.
Prema analizi grupe autora u okviru Projekta „Regionalna saradnja za bolju životnu sredinu na Zapadnom Balkanu“ (Renewables and Environmental Regulatory Institute) izgradnja malih hidroelektrana na velikim i malim rijekama sa izraženim bujičnim tokom uzrokuje značajnu štetu ekosistemima i divljim životinjama u vodi i uz riječne obale.
Nedavna istraživanja su, također, pokazala da bi izgradnja velikog broja malih hidroelektrana dovela do potpunog uništenja i ekstremne degradacije zeljastog bilja, vodenih staništa i potpunog isušivanja sezonskih riječnih tokova, kao i promjene postojeće raznolike biljne pokrivenosti. Ovo direktno ili indirektno uništava riječno grmlje, šikare ili vegetaciju galerijske šume.
Uništavanje rijeka na području RS
Prema podacima ekološke organizacije Centar za životnu sredinu (CZZS), rijeke Ugar, Sana, Doljanka i Vrhovinska u RS-u su znatno degradirane. Osim uništavanja ovih rijeka, velike površine šuma se krče radi izgradnje pristupnih puteva za male hidroelektrane. Također, često dolazi do klizišta, kao što je slučaj s rijekom Bjelavom.
Uprkos čestim protestima i peticijama građana, vlasti u RS-u idalje izdaju dozvole za ove projekte. Jedan od najnovijih primjera je situacija u općini Šipovo, gdje su mještani organizovali proteste i podnijeli peticiju s više od 2.000 potpisa, zahtijevajući obustavu izgradnje malih hidroelektrana na rijeci Plivi.
Ekološka organizacija Centar za životnu sredinu podnijela je niz tužbi protiv Vlade RS-a zbog kršenja propisa prilikom izdavanja dozvola za izgradnju malih hidroelektrana. Najnoviji slučaj tiče se MHE „Jovići“ na rijeci Plivi zbog ignorisanja sudske presude.
Jelena Ivanić, koordinatorica Centra za životnu sredinu u Banjoj Luci, rekla je za Fokus da će organizacija podnijeti novu tužbu protiv Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS-a u vezi sa izdavanjem nove ekološke dozvole za izgradnju male Hidroelektrane „Jovići“ na rijeci Plivi, nakon što je originalna ekološka dozvola poništena na osnovu njihove tužbe.
U planu još 146 MHE u RS-u
Kako je objašnjeno, nova tužba podnosi se jer Ministarstvo nije ispunilo obaveze iz sudske presude u kojoj se jasno navodi da se za ovaj projekat mora pripremiti plan sanacije i rekultivacije.
Ivanić je navela da je ugovor o koncesiji za ovaj projekat potpisan još 2006. godine, a da ova mala hidroelektrana gotovo 20 godina kasnije još uvijek nije izgrađena.
Ona je otkrila da postoje planovi za izgradnju još 146 malih hidroelektrana na području RS-a.
„Svaka rijeka je gotovo potpuno uništena izgradnjom male hidroelektrane, posebno jer se ove građevine često grade vrlo blizu izvora. Nekoliko kilometara rijeke su cijevi, dok je ekološki prihvatljiv protok (minimalna količina vode koja mora ostati da bi se održao život u vodi) gotovo nepostojeći“, izjavila je Ivanić.
Naglasila je rijeke s više hidroelektrana, poput rijeke Ugar s pritokom Ilomskom, na kojoj, također, postoje hidroelektrane, te rijeke Bistrice (pritoka Drine), gdje se očekuju tri nove elektrane. Druge rijeke uključuju Vrbanju, Drinjaču i Govzu.
„Imamo i rijeku Sanu, koja do izgradnje male Hidroelektrane „Medna“ na izvorima nije imala objekte, zatim rijeku Plivu i mnoge druge. Kroz naš rad na praćenju malih hidroelektrana nismo vidjeli nijednu elektranu koja zadovoljava čak ni minimalne kriterije“, naglasila je.
Uticaj zabrane izgradnje novih malih hidroelektrana u FBiH
U julu 2022. godine u entitetu FBiH donesena je zabrana izgradnje malih hidroelektrana. Ova zabrana spriječila je daljnju izgradnju malih hidroelektrana u ovom entitetu, ali nije riješila problem postojećih elektrana ili onih u procesu dobijanja dozvola.
„Rad više od 70 malih hidroelektrana u FBiH idalje predstavlja ozbiljan ekološki problem, uprkos zabrani izgradnje novih objekata donesenoj u 2022. godini. Šteta koju ove hidroelektrane prouzrokuju uključuje fragmentaciju riječnih ekosistema, ugrožavanje prirodne migracije ribe i drugih vodenih organizama, smanjenje biodiverziteta i degradaciju riječnih staništa.
Nadalje, uzrokuju promjene u hidrologiji i smanjenje prirodnih protoka, što može uticati na kvalitet vode i zemljišta uz rijeke, dovodeći do dugoročnih ekoloških i socio-ekonomskih posljedica za lokalne zajednice koje ovise o rijekama za navodnjavanje, ribolov ili turizam“, rekla je Nina Kreševljaković iz Aarhus centra.
Napomenula je da, iako je obustava izgradnje novih malih hidroelektrana važan korak, pitanje sanacije i kontrolisanja uticaja postojećih elektrana na životnu sredinu ostaje otvoreno i zahtijeva stalnu pažnju vlasti i civilnog sektora.
Što se tiče projekata koji su bili u toku ili u procesu izdavanja dozvola prilikom donošenja zabrane u Parlamentu FBiH, ekolozi ističu da problemi idalje postoje.
„Mali ili mini hidroprojekti koji su bili u procesu dobijanja dozvola ili su zaključili koncesije do donošenja Zakona o izmjenama Zakona o električnoj energiji u Federaciji BiH u julu 2022. godine nisu bili u potpunosti obuhvaćeni zabranom. Ovi projekti su imali trogodišnji prijelazni period za kompletiranje potrebne dokumentacije i dobijanje energetskih dozvola. Međutim, rok za dostavljanje kompletne dokumentacije istekao je 3. augusta 2025. Investitori koji nisu dostavili svu potrebnu dokumentaciju do tog datuma sada su spriječeni da dobiju energetsku dozvolu, čime se praktično onemogućava realizacija tih projekata“, objasnila je Kreševljaković.
Slučaj Salke Hodžića: Kada politika i profit pregaze običnog čovjeka
Kako je Kreševljaković dodatno navela, procjenjuje se da postoji najmanje 150 planiranih malih hidroelektrana koje sada ne mogu biti realizovane. Dodala je da ova mjera predstavlja značajan korak u zaštiti riječnih ekosistema i lokalnih zajednica od negativnih uticaja malih hidroelektrana.
Federalni ministar vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić u izjavi za Fokus kazao je da su nadležnosti u FBiH po pitanju izdavanja propisa i zaštite rijeka i riječnog ekosistema u cjelini podijeljene i isprepletene. Naglasio je da je tu ima nadležnosti i kantona i gradova i općina.
„Kada je riječ o mom ministarstvu, mi poštujemo Ustav FBiH i zakonske propise na nivou FBiH. Osim Ministarstva, imamo i Agenciju za vodno područje rijeke Save i Agenciju za vodno područje Jadranskog mora koje djeluju u okviru svojih nadležnosti. Ministarstvo s druge strane redovno provodi monitoring u skladu sa Zakonom o vodama u FBiH“, kazao je ministar Hrnjić.
U Srednjobosanskom kantonu (SBK), jednom od 10 kantona u FBiH, koji pokriva površinu od 3.189 km², što je veće od države Samoa, izgrađeno je čak 38 malih hidroelektrana.
Jedna od ovih malih hidroelektrana izgrađena je na rijeci Kozici, odmah pored kuće mještanina Kaćuna Salke Hodžića. Ovaj lokalitet se nalazi u blizini Busovače, u regiji SBK. Hodžić je više od sedam godina podnosio pravu agoniju uzrokovanu ovom malom hidroelektranom.
Amer Jerlagić: Sve je po zakonu
Investitor je bivši direktor Elektroprivrede BiH i bivši predsjednik Stranke za BiH Amer Jerlagić. Hodžić tvrdi da su mu povrijeđena osnovna ljudska prava, kao i pravo na privatnost.
Ovaj slučaj možda najbolje ilustruje u kojoj mjeri male hidroelektrane ugrožavaju ne samo životnu sredinu nego i ljudska prava građana BiH. Ekipa portala Fokus.ba posjetila je Kaćune, gdje smo razgovarali s Hodžićem u njegovom dvorištu. Njegovu imovinu i malu hidroelektranu razdvaja samo spomenuti potok.
Na njegovom licu bila je vidljiva frustracija, ne samo zbog problema koji ga pogađaju na vlastitom pragu već i zbog ponašanja institucija koje do sada nisu zaštitile njegova osnovna ljudska prava.
„Buka iz ove male hidroelektrane koja se nalazi ispod mog prozora je stalna. Bilo je trenutaka kada se zbog rada elektrane tresla moja kuća kao da se dogodio zemljotres. Više ne znam kome da se obratim. Prošao sam sve sudske instance sa svojom žalbom. Obratio sam se nadležnim inspekcijama, Ministarstvu, svima, ali uzalud. Odlučio sam se za zaštitu pred Ustavnim sudom BiH i čekam njihovu odluku“, rekao je Hodžić.
Dodao je da je frustriran nedostatkom adekvatnog odgovora vlasti i napomenuo da je u prethodnim pravnim i drugim postupcima pretrpio troškove od najmanje 70.000 KM (~42.000 USD). Također je spomenuo da je bio prisiljen renovirati kuću koja je na više mjesta oštećena zbog izgradnje male hidroelektrane.
„Inspektori su sastavljali izvještaje, ali nijedan od njih nije doveo ni do kakve akcije. Samo ove godine, moja kuća je više puta podrhtavala zbog rada te male hidroelektrane kao da je bio zemljotres“, rekao je Hodžić.
Dodao je da je vlasnik male hidroelektrane instalirao kameru s mogućnošću snimanja u 360 stepeni, što ga je, kako kaže, posebno uznemirilo.
„Moja privatnost je doslovno prekršena. Na svojoj imovini, u svojoj kući“, ljutito je istakno Hodžić.
Jerlagić, s druge strane, ističe da je njegova mala hidroelektrana, MHE „Kaćuni“, izgrađena u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine.
„Dobili smo dozvolu za korištenje. U skladu sa zakonom i od ovlaštene institucije, periodično mjerimo buku tokom dana i noći i dostavljamo izvještaje nadležnom ministarstvu u Srednjobosanskom kantonu. Izmjerena razina buke je ispod zakonom propisanog limita”, komentarisao je Jerlagić odgovor na naš upit.
Vic u BiH: Ko nema barem jednu malu hidroelektranu, nije pravi političar
On je naveo da ga je Hodžić tužio zbog postavljene kamere.
„Ta tužba je izgubljena. U sudnici je bio stručnjak koji je potvrdio da kamera ima mogućnost snimanja od 360 stepeni, ali se koristi isključivo za snimanje ulaznih vrata objekta s mašinama, kako je programirano i centrirano. Stručnjak je kroz videomaterijal potvrdio da se kamera koristi samo za snimanje ulaznih vrata objekta. Kamera je postavljena isključivo iz sigurnosnih razloga, radi zaštite ulaza u objekat s mašinama”, naglasio je Jerlagić.
Iako je slučaj Salke Hodžića ekstreman jer mala hidroelektrana direktno utiče na ljudski život, sa aspekta uništavanja životne sredine, rad mnogih drugih malih hidroelektrana širom zemlje također predstavlja problem.
„Šteta je ogromna i vidimo je iz dana u dan. Ovo je jedan kanton gdje su građevinske dozvole redovno izdavane bez posjedovanja energetske dozvole koja bi trebala biti uvjet za izdavanje građevinskih dozvola. Kada bismo ovo pokretali na sudu, odgovor bi bio da je to bila praksa u ovom kantonu. Dakle, kršenje zakona je bila praksa u ovom kantonu?! Na svakom koraku vidi se korupcija koja izlazi iz svakog slučaja”, rekao nam je ekološki aktivista iz Fondacije ACT Robert Oroz.
Komentarišući slučaj Hodžića, Oroz navodi da je to klasičan primjer neodgovornosti vlasti i arogancije političara. On tvrdi da to pokazuje da su interesi i novac prioritet, dok obični ljudi i okoliš dolaze na drugo mjesto.
„Kada zagrebemo ispod površine bilo kojeg slučaja izgradnje male hidroelektrane u Srednjobosanskom kantonu, uvijek naiđemo na neke koruptivne radnje. Koncesije koje su izdavane uglavnom su dodjeljivane na osnovu samoinicijativnih ponuda. Nadležna komisija koja je to radila imala je funkciju dodjele koncesija kako bi se legalizovala gradnja. Neko vrijeme, ovdje je postojala šala da političar koji nema barem jednu koncesiju za izgradnju mini hidroelektrane nije ozbiljan političar”, rekao je Oroz.
Male hidroelektrane Salke Selmana
Jedan takav lokalni političar je bivši visokorangirani političar SDA Salko Selman, bivši premijer Srednjobosanskog kantona, bivši federalni parlamentarac i bivši direktor Razvojne banke FBiH.
On je vlasnik male Hidroelektrane „Dolac“ na rijeci Bili, u blizini Travnika. Ovaj slučaj u vezi sa izgradnjom malih hidroelektrana, također, pokazuje koluziju moćnih političara s lokalnim vlastima.
Dok mala Hidroelektrana „Dolac“, prema brojnim izvještajima ekoloških nevladinih organizacija, kontinuirano šteti rijeci Bili izazivajući, između ostalog, pomore ribe, Selman pokušava izgraditi još jednu malu hidroelektranu – „Dolac 2“.
Zanimljivo je da je prošle godine naišao na snažan otpor lokalne zajednice, čiji su stanovnici izrazili nezadovoljstvo izgradnjom MHE „Dolac 2“. Selman je zatražio produženje roka za izgradnju ove male hidroelektrane. Koncesiju je ranije dobio, ali još uvijek nije uspio izgraditi objekat. U međuvremenu, stanovnici traže od općine da zabrani izgradnju nove male hidroelektrane.
„Male hidroelektrane u BiH nisu samo ekološki problem već i politički. U mnogim slučajevima lokalni moćnici i političari koriste institucije da zaštite svoje interese, dok šteta po rijeke i lokalne zajednice ostaje trajna. Ovo najbolje pokazuje da je u BiH riječ o privatizaciji javnih dobara na štetu građana”, rekla je Emina Veljović iz Aarhus centra za okoliš u BiH.
Prošle godine ova ekološka organizacija tražila je da inspekcije i nadležni organi u Srednjobosanskom kantonu nalože obustavu rada svih 38 malih hidroelektrana u kantonu, jer vlasnici ovih postrojenja nisu uskladili rad sa izmjenama Pravilnika FBiH o ekološki prihvatljivom protoku, koji zahtijeva podatke o ekološkom protoku u realnom vremenu za sve izgrađene male hidroelektrane.
U odgovoru za Fokus.ba, koji je potpisao ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srednjobosanskog kantona Advan Akeljić, navedeno je da Agencija za sliv rijeke Save evaluira izvještaje o procjenama ekološkog protoka. Ministar je potvrdio da je svih 38 malih hidroelektrana u kantonu u funkciji i da od 2022. nije došlo do raskida koncesijskih ugovora.
Jasno je da male hidroelektrane u BiH nisu samo ekološki problem već i politički. U mnogim slučajevima čini se da lokalni moćnici i političari koriste institucije da zaštite svoje interese, dok šteta po rijeke i lokalne zajednice ostaje dugotrajna ili čak trajna. Za mnoge u BiH, male hidroelektrane su još jedan primjer privatizacije javnih dobara na štetu građana.
Prema analizi međunarodnog časopisa otvorenog pristupa sa recenzijom „Energy, Sustainability and Society“ (https://energsustainsoc.biomedcentral.com/articles/10.1186/s13705-022-00335-7), izgradnja malih hidroelektrana u zemljama Zapadnog Balkana izaziva brojne kontroverze, opoziciju i otpor.
„Da bi se pronašlo pravo rješenje i doprinijelo održivoj energetskoj i ekonomskoj razvijenosti, neophodno je razviti potpuno transparentan i objektivan sistem politika u ovoj oblasti, te koristiti savremene modele za donošenje odluka, s posebnim naglaskom na uključivanje lokalnih zajednica u proces odlučivanja“, navodi se u ovoj analizi.
Ova priča nastala je uz podršku Internewsovog Earth Journalism Network.
