Jajce Online
DRUŠTVO

Mala komparativna analiza Švedske i naše domovine

Napravićemo jedan osvrt na pogubnu nebrigu bh. vlasti o vlastitom prirodnom okruženju. Za usporedbu nudimo jučer objavljen tekst o tome kako to rade Šveđani

Tekst je objavljen 27. aprila 2022. godine, autor: Agencija TT

U godini 2021. postignut je rekord u prikupljanju plastičnih boca i aluminijumskih konzervi u Švedskoj. Cijelih 2,4 milijarde komada vraćeno je u ponovni ciklus prerade kao sekundarne sirovine. To je 88,2 % od ukupno prodatih pića pakovanih na ovaj način. Dugoročni cilj je da se prikupi 90 % i taj cilj je skoro dostignut.

Efekat tog prikupljanja je ušteda na emisiji stakleničkih plinova od 180.000 tona godišnje. U jednoj komuni su prikupili čak 1.609 komada ambalaža po stanovniku.

KAKO SE FINANSIRA PRIKUPLJANJE AMBALAŽE U ŠVEDSKOJ?

Kupci pića i sokova finansiraju prikupljanje ambalaže. Kada kupite piće pakovano u limenci platite 1 SEK (ca 0,2 KM), a u PET ambalazi 1-2 SEK. Ako vratite tu ambalažu u prodavnicu dobijete nazad tačno toliko koliko ste platili pri kupovini. Ako bacite ambalažu onda će se obradovati školska djeca koja to prikupljaju pa koriste za ekskurziju. Beskućnici također tragaju po cijeli dan ne bi li sakupili nešto ambalaža i unovčili ih.

Dakle, trošak prikupljanja ambalaža ne postoji.

KAKAV JE DALJI PROCES SA PRIKUPLJENOM AMBALAŽOM?

Svaka veća prodavnica ima obavezu da instalira automate za mljevenje ambalaža. Država daje poticaj prodavnicama da finansiraju te automate. Osim toga svaka prodavnica ima interes da instalira te automate, jer onaj ko dođe da preda ambalažu obično kupi nešto pri toj posjeti.

Samljevena ambalaža dalje ide u tvornice za preradu ambalaža kao vrlo cijenjena sirovina jer može ići direktno u preradu kako bi se dobio novi proizvod.

Na dobitku su svi u tom lancu, a efekat u zaštiti čovjekove okoline je višestruk. Osim što se ušpara tih 180.000 tona CO2 ima još jedan efekat koji je jednako dobar. Naime, svaka plastična boca sadrži opasne mikro ćelije koje raspadanjem uđu u eko-sistem a preko podzemnih voda dođu u mlijeko i u vodu koju popijemo. Ne treba govoriti o tome da su to kancerogene materije, to je već naučno dokazano.

image

Otpad koji su vode iz Crne Gore donijele u Višegrad/ EPA

Ja hoću da vjerujem da Bosna i Hercegovina može bolje. Rješenja postoje, nedostaje volja.

Glavni resurs za svaku akciju nije novac nego volja.

Zahid Ćatić, rođen u Rogatici. Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 1979. godine. Radio je u Bratstvu Novi Travnik (BNT), a u Švedsku, u kojoj danas živi, s porodicom je otišao 1992. Uprkos nepoznavanju jezika, već 1995. je objavio set knjiga za poduzetnike napisan na laganom švedskom jeziku, što je nedostajalo švedskom tržištu. U svojoj struci, ekonomiji, radio je do penzije, ali i dalje je aktivan u svojoj firmi i u pomaganju drugim firmama da se snađu u “košmaru raznih propisa”. Ćatić ima 50 klijenata, a više od 40 ih je porijeklom iz BiH.

 

 

(Moja BiH)

Povezane vijesti

Sladić obradovao građane: Ovo je prognoza za početak novembra

admin

Zanatlije i obrtnici u Bihaću teško opstaju, nedostaje im i radne snage

admin

Radio za 375 KM, dobio otkaz kad je odbio da radi 24h?

admin