Search
Close this search box.

Lakše je poslovati u Kolumbiji, nego u BiH8⁸

Podijeli članak:

Lakše je poslovati u Kolumbiji, nego u BiH, kažu svjetski parametri. Bosna i Hercegovina zabilježila je novo nazadovanje na globalnoj listi ekonomske sigurnosti.

Na globalnoj karti ekonomskih sloboda Bosna i Hercegovina pozicionirala se između Kolumbije i Gvatemale. Na listi od 0 do 100 zauzima 63 mjesto. Sve zemlje regiona su bolje rangirane, sem Crne Gore. Lošu ocjenu i novo nazadovanje u svijetu BiH je dobila zbog: prekomjernog uvoza, političke nesigurnosti, otežanih birokratskih procedura, visokog nivoa korupcije, slabe zaštite imovinskih prava, ništa bolja sudske efikasnosti te slabog integriteta vlada. Tako kažu relevantna istraživanja i parametri.

Da li je sve tako crno?

Mišljenja ekonomista podijeljena.

Draško Aćimović kaže da imamo veliki problem sa bh. ekonomijom koji je vezan za politiku. “Osnovni problem je između entiteta, jer nemamo normalnu ekonomsku saradnju između entiteta i tu gubimo milijarde.”, rekao je za BN.

Ekonomista Đorđe Lazić ne  slaže se da je bh. ekonomija u recesiji, padu ili stagnaciji. “2018. godine BDP je bio 34 milijarde KM, 2022. god. završena je sa 45 milijardi KM znači potrošnja je porasla. BDP po glavi stanovnika kad se podijeli ukupna potrošnja u 2018. g. iznosila je 9.000 KM u 2022. g. 13.000 KM što znači da raste potrošačka moć u BiH.”, ocjenjuje Lazić.

Globalne analize pokazuje da su strani investitori isprepadani političkim neslaganjem u zemlji i komplikovanom birokratijom, pa mnogi odustaju  prije nego što pokušaju da pokrenu posao u BiH. Od direktnih stranih investicija u BiH prije 5 godina stiglo je 14 milijardi KM, a sada je taj iznos 17. milijardi maraka. Gdje se najviše investira?

“Veleprodaje, trgovine koje nanose velike probleme našim poljoprivrednim i domaćim proizvođačima i ometaju taj jedan od generatora domaćeg razvoja.”, navodi Lazić.

Domaći proizvođači bez optimizma. Poljoprivrednik iz Gradiške Savo Vasiljević kaže da neopravdano dolazi do uvoza svinjskog i junećeg mesa, a da domaći proizvođači ne mogu prodati svoje kvalitetene proizvode.

Uvoz je tri puta veći od izvoza. Ako posmatramo 2018. g. razlika između uvoza i izvoza, bila je milijardu KM, u 2022. godini dvije milijarde KM, što je jasan pokazatelj da smo uvozno zavisni.

Dok je bh. ekonomija zarobljena, kao i čitava država, u političkim okovima, građanima preostaje da čekaju da se pojavi neki tvorac ekonomskih čuda ili da demokratskim sredstvima natjeraju vlast koju su birali da se zainteresuje za ekonomska pitanja.

(BN) Foto: Ilustracija/Profimedia

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka