Bosna i Hercegovina će u narednoj godini povećati kvotu za strane radnike na 7.427 radnih dozvola. Prema Odluci o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca za 2026. godinu, 4.500 radnih dozvola se odnosi na bh. entitet FBiH, a 2.000 na RS, dok Brčko distriktu pripada 927 radnih dozvola.
Kvota obuhvata produženje postojećih i izdavanje novih radnih dozvola. Od ukupnog broja, 2.350 dozvola je predviđeno za produženje (1.500 za FBiH, RS 500, Brčko distrikt 350 ), dok, kada je riječ o novom zapošljavanju, BiH će moći primiti 5.077 novih stranih radnika. Najveća kvota ponovo pripada Federaciji BiH, s 3.000 dozvola, zatim RS 1.500 i Brčko Distriktu sa 577.
Iz zvaničnih podataka jasno se vidi da se povećanje u broju novih dozvola bilježi u FBiH i Brčko distriktu, dok se isti broj zadržao za RS.
Sektor građevinarstva
O potrebi uvoza strane radne snage poslodavci u oba bh. entiteta upozoravaju duže vrijeme i prema njihovim procjenama u BiH nedostaje između 30.000 i 40.000 radnika, dok s druge strane zvanični podaci pokazuju da je u BiH više od 310.000 registovanih nezaposlenih. Najveća potražnja je za radnicima sa srednjom stručnom spremom i zanatima, u građevini, poljoprivredi, pekarskoj i drvnoj industriji.
Prema podacima iz Odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za ovu godinu, više od 39 posto svih novih radnih dozvola odlazi na sektor građevinarstva, za koji je predviđeno 1.727 radnih dozvola. Predviđena kvota za prerađivačku industriju iznosi 887, gdje su deficitarni pekari, mesari, bravari, zavarivači, elektromehaničari, drvoprerađivači, Ugostiteljstvo i hotelijerstvo 584 (kuhari, konobari, poslastičari, hotelsko osoblje), dok je za Rudarstvo i vađenje kamena (rudari, mineri i klesari), predviđeno 250 radnih dozvola. Informacione tehnologije (programeri, IT tehničari, administratori sistema) 125. Iako u manjem obimu, u BiH nedostaje i frizera, krojača, vodiča, stjuardesa, trgovaca, zbog čega su u ovoj godini za sektor Ostale uslužne djelatnosti predviđene 182 radne dozvole. Tradicionalni sektori poput poljoprivrede (65), saobraćaja (72) i zdravstva (32) bilježe skromniji, ali konstantan uvoz radne snage, dok obrazovanje ostaje marginalno s tek 23 planirane dozvole. U ostalim područjima – od finansija i nekretnina do umjetnosti i administrativnih usluga – broj dozvola ne prelazi pedeset godišnje.
“Glavni bazen radne snage za Bosnu i Hercegovinu dolazi iz Srednje Azije odakle se uvozi 90 posto radnika – što je značajan logistički pritisak za ambasadu u New Delhiju, koja je slabo kapacitirana tehnički i kadrovski”, kazao je ranije za Forbes BiH Senad Pajić, generalni direktor New Nomads agencije za posredovanje u zapošljavanju i intelektualne usluge iz Zenice.
Proces koji je zahvatio Bosnu i Hercegovinu vezano za nedostatak radne snage, napominje on, nije počeo jučer. “On traje već 10–15 godina, možda i više“, kaže Pajić i dodaje:
Radnici sa Balkana traženi u EU
„Najveći dio kvalitetne radne snage koji smo mi imali, odškolovane i koja je radila, je otišao iz ove zemlje, to svi znamo, u EU. Nije otišao samo zbog male plate. Otišao je zbog političkog ambijenta, nesigurnosti u izgradnju svoje budućnosti, a i zbog standarda, odnosno boljih uslova plaćanja toga rada u EU. Naš kadar je izuzetno cijenjen u inozemstvu. Nama je problem sad uvesti kvalitetnu radnu snagu.
Svi nas traže i dalje iz EU, traže nam naše radnike ili radnike sa prostora Balkana. Da vam iskreno kažem, agencija na čijem sam čelu i suvlasnik, ne bavi se izvozom radne snage. Mi smo se fokusirali na pomaganje privredi sa pronalaskom i uvođenjem radne snage da se nadomjesti njen deficit na domaćem tržištu“, kaže on.
Da bi BiH zaržala radnu snagu ili je vratila u zemlju, proces je koji zahtijeva jedan duži period, naglašava Pajić.
„Vi ne možete sada da kažete bilo kome u EU: ‘evo ti veća plata, hajde se vrati’. Vjerujte da dobar dio njih, najveći dio, neće se vratiti. Jer nije samo stvar visine plate, sad je to postala stvar sigurnosti življenja, okruženja u kojem se živi, odnosno mogućnosti da čovjek može normalno razvijati sebe i porodicu u ovom ambijentu“, kaže on.
Podsjećamo, prema podacima koje smo dobili od Agencije za rad i zapošljavanje BiH u 2024. godini izdato je 5.798 radnih dozvola za strane radnike, što je povećanje od 26,43% u odnosu na 2023. godinu. U Federaciji BiH prošle godine je izdato 3.190 radnih dozvola (više za 38,64%), u Republici Srpskoj 2.109 (7,11% više), a u Brčko Distriktu 499, što je za 57,91% više nego u 2023. godini.
Najviše radnih dozvola dobili su državljani Turske (785), Nepala (757), Srbije (692), Indije (660) i Bangladeša (486). Najveći rast broja dozvola u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je kod radnika iz Indije, Nepala i Kine.
Amela Hasanbašić, Forbes BiH
