Nacionalisti, koji ne žele zajedničku bh.državu, odbijaju i zajedničke institucije bh. kulture, piše Standard. Sada bi Schmidt mogao donijeti dekret o njihovom finansiranju. Ali, kako ih zaštiti od uticaja nacionalista?
“Kultura je uvijek izložena riziku da je politika prisvoji, ali upravo je u jugoistočnoj Europi ključna za refleksiju o vlastodršcima. Situacija postaje komplikovana kada je nacionalistički akteri pokušavaju kontrolirati ili kada se kulturni akteri, koji ne žele biti pod kontrolom, kažnjavaju uskraćivanjem finansiranja”, piše za Standard Adelheid Wölfl osvrćući se na situaciju u BiH.
Ona piše kako su kulturne institucije u Dejtonskom mirovnom sporazum, koji su prije 30 godina kreirali zapadni diplomati, ostale zapostavljene i podsjeća kako sedam ključnih institucija, poput Univerzitetske i nacionalne biblioteke ili Zemaljskog muzeja osnovanog u doba Austro-Ugarske, nisu dobile svoje mjesto u državnim strukturama, zbog čega su često na rubu zatvaranja.
Kulturno-politička dilema: Bez državne pomoći, ali slobodni od nacionalističkog uticaja
U tekstu Standarda se pominje i renomirani Mostarski teatar mladih, koje se nalazi u finansijskim poteškoćama i gotovo da nema novca za kiriju. “Budući da je pozorište nezavisno od dvije dominantne etnonacionalne stranke u Bosni i Hercegovini, ne dobija nikakva javna sredstva od gradske uprave”, piše novinarka Standarda i citira direktora pozorišta Seada Đulića, koji smatra “da se pozorište finansijski kažnjava zbog toga što se ne pokorava nacionalistima”. Dodaje i kako to pozorište mladima u praktično etnički podijeljenom Mostaru “nudi prostor za razmišljanje izvan političkih okvira i mogućnost da sebe sagledaju na novi način”.
Kultura kao zapostavljeno dijete
Standard piše i kako visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt sada želi pronaći dugoročno rješenje za problem finansiranja institucija kulture – možda i nametanjem rješenja putem dekreta, pri čemu se misli na primjenu Bonskih ovlasti. Podsjeća i kako je on prošlog novembra dao bosanskoj vladi rok od 60 dana da sama pronađe pravno rješenje, ali taj rok sada ističe.
„Bosna i Hercegovina je osnivač i vlasnik ovih institucija i obavezna je da preuzme svoje odgovornosti,“ citira Standard političara CSU-a i visokog predstavnika u BiH Schmidta. Međutim, nastavlja se u članku, do sada nije donesena nikakva politička odluka “jer nacionalisti, koji ne podržavaju zajedničku bh-državu, žele da je oslabe i odbijaju podržati zajedničke institucije kulture”.
Zaštita od političkog uticaja
U tekstu se citira i politolog i ekspert za BiH Vedran Džihić iz Austrijskog instituta za međunarodnu politiku u Beču, koji kaže:
„Ako nacionalne političke elite dobiju direktan pristup kulturnim institucijama, postoji opasnost da one budu paralizirane ili uništene i da politika instrumentalizuje kulturne institucije za vlastite svrhe, definirajući ih i dijeleći prema etnonacionalnim kriterijima, kao da postoje samo tri paralelne etnonacionalne kulture, a ne zajednička bosanskohercegovačka kultura”.
Izazov sada leži u tome kako finansijski podržati institucije, a istovremeno ih zaštititi od negativnog političkog uticaja, podcrtava Standard. Navodi i kako neki smatraju da je bolje da Historijski muzej i Muzej književnosti “ostanu van državnog sistema”, jer su te institucije “naučile preživjeti i bez državne pomoći”.
“U vremenima kada nacionalizam dominira, prostori u kojima se može izbjeći nametanje kulturnih normi predstavljaju temelj ljudske slobode. Kada političke direktive ograniče tu slobodu, kultura gubi svoju svrhu i postaje alat političke propagande”, kaže se dalje u tekstu Standarda i zaključuje: “U državama sa snažnom demokratijom i jakim institucijama politika ne planira kulturu, već osigurava njenu slobodu. Ali u Bosni i Hercegovini, s obzirom na etnopolitičku podijeljenost države, postoji posebna opasnost da bi političke intervencije u ključne kulturne institucije, poput Historijskog muzeja, oslabile otpornost demokratskog društva.
(DW)
