U našim prethodnim analizama smo rasvijetlili područje generiranja i transmisije inflatornih pritisaka u Bosni Hercegovini tokom posljednjih pet godina, a naročito u 2024. i početkom 2025. godine.
Ovaj put ćemo pratiti nastavak trendova početkom 2025., iako nemamo konačne kvartalne podatke o ključnim pokazateljima. Još jednom ćemo potvrditi da je domaći inflatorni proces u „punom jeku“, jer je indeks cijena industrijskih prozvoda namijenjenih domaćem tržištu rastao za 6,5% za godinu, dok je istovremeno porast cijena domaćih industrijskih proizvoda namijenjenih izvozu rastao skromnih 0,8%, a u nastavku teksta ćemo vidjeti da domaća inflacija mnogo „slobodnije pliva“ nego ona okrenuta ka izvozu. Ujedno, Centralna banka (CBBiH) je u svom Komentaru konstatovala smanjenje novčane mase (M2) na početku 2025. za 220 miliona KM. To je sezonska pauza nakon ukupnog rasta od 8,8% u 2024. godini. Globalno se stvar, na žalost, komplikuje (ne samo globalno-politički) jer je FAO indeks cijena hrane nakon blagog pada u januaru ponovo u porastu u februaru (Čini se već viđeno na policama naših supermarketa). Na Predstavničkom domu PS BiH se upravo raspravlja o korekciji plata (za sada samo pripadnika OS BiH), očigledno da „usklađivanje“ minimalne plate u oba entiteta daje svoje „nusprodukte“.
Pregovaračka moć
Cijene: Krenimo od indeksa cijena – veoma ilustrativan primjer je indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda – namijenjenih domaćem tržištu (podaci za FBiH), koji je rastao za godinu (januar 24. – januar 25.) sa 127,3 na 135,6, što je „ubrzanje“ od 6,5%. Istovremeno, indeks cijena prozvođača industrijskih proizvoda namijenjenih inostranom tržištu rastao je sa 118,7 na 119,6 odnosno svega 0,8%. Iz ovog se može zaključiti da je cjenovna elastičnost tražnje za industrijskim proizvodima na domaćem tržištu mala, ili običnim riječnikom rečeno na veće povećanje cijena kupci neproporcionalno umanjuju kupnju, pa proizvođači mogu lakše „progurati“ svoja poskupljenja domaćim kupcima. No, na izvoznom tržištu je situacija drugačija, EU tržište (dominantno izvozno tržište naše industrije) ima snažniju pregovaračku moć pri kupnji uvozne robe, ali i jaku međunarodnu konkurenciju.
Šta je važno da uočimo – pored „pregovaračke pozicije i snage“, bitno je u kakvom se okruženju kupoprodaja dešava. Očito da ambijent „domaće“ inflacije pogoduje povećanjima cijena isporuka u iteracijama, dok je tržište EU u fazi smirivanja inflacije sa aktivnim mjerama Evropske centralne banke (ECB), iako sa još uvijek neizvijesnim ishodom.
I da zaključimo, ukupni indeks cijena prozivođača industrijskih prozivoda u FBiH je za godinu porastao za 4,3% i može se reći da taj rast čini „potku“ tzv. core inflacije. Ako ovome dodamo FAO indeks cijena hrane, vjerovatno nam i ne treba da idemo u prodavnice prehrane da se uvjerimo da su ključne pozicije prehrane vidno poskupjele. Službeni podatak o nivou inflacije (CPI) I – 25./I-24 je 3.3%
Novčana masa: Da bi ocijenili kratkročni doprinos kreatora i transmitera nivčane mase pa time i pritisaka na inflaciju, pogledajmo kretanje monetarne mase (M2), koji je, čini se na kratko, smanjen u januaru, prema podacima CBBiH. Januar je inače usporeniji mjesec – banke tradicionalno imaju umanjene planove za period početka godine, a svi nivoi vlasti uglavnom čekaju odobrenje budžeta i „voze na auto-pilotu“ koji ne generiše značajnije proboje u potrošnji. Tako da možemo očekivati prva dva mjeseca nešto mirniju dinamiku sa monetarnim masom, ali to ne znači da se transmisija zaustavila.
Plate: Nakon utvrđivanja ambicioznih minimalnih plata u oba ebtiteta, prvi kvartal 2025. godine je period usklađivanja primanja u svim sektorina, naročito u javnom sektoru (najava povećanja plata u RS od 1. aprila), razgovori o povećanju plata u određenim državnim organima i sl. U FBiH se već bilježe posljedice naglog povećanja minimalne plate i usporavanja privrednog rasta kroz smanjenje broja zaposlenih, što je i indikator usporavanja privrednog rasta.
Vanjski utjecaji
Rast GDP: U nedostatku ažurnih podataka za BiH kao cjelinu, uzećemo indikativno indeks obima industrijske proizvodnje, koji bilježi godišnji rast (januar 24./januar 25.) od skromnih 1,5%, pa imajući u vidu procjenu rasta GDP u 2024. godini za BiH od 1,7%, prilično je izvjesno da je došlo do usporavanja rasta, o čemu govore i gore navedeni podaci o smanjenju zaposlenih u FBiH.
Spoljnotrgovinski bilans: Ekstrapolacijom podataka o uvozu i izvozu za zvanične stranice Agencije procijenjeni ostvareni izvoz je 16,32 milijarde KM, a uvoz 28,6 milijardi KM što rezultira deficitom platnog bilansa od 12,4 milijardi KM.
Zaključak: dinamika svih posmatranih makroekonomskih fundamenata potkrepljuje ocjenu o izvorno generisanoj i kontinuiranoj „našoj“ inflaciji. Naravno, kao mala i otvorena ekonomija, podložni smo različitim vanjskim utjecajima.
Ono što nas interesuje je da li smo ušli u uzlaznu „spiralu nadnica i cijena“ fenomenu o kojem se kod nas malo govori i koji se povremeno pojavljuje u razvijenim tržišnim ekonomijama.
Za Forbes BiH piše: Dino Osmanbegović, diplomirani ekonomista, bankarski i finansijski ekspert
