Jajce Online
JAJCEKULTURATURIZAMVIJESTI

Kraljev grob u Jajcu – jedan od 30 nacionalnih spomenika

Kraljev grob nalazi se u Zastinju kod Jajca i u njemu je prema predanju sahranjen Stjepan Tomašević, posljednji bosanski kralj 1463. godine.

Ovo je jedan od vrijednijih spomenika, jer su tu dakle pronađeni ostaci posljednjeg bosanskog kralja. Postoje razne priče o pronalasku njegovih ostataka.

Govori se da je pronađeno osimkostiju još pokoji predmet poput prstena i okova, međutim ni dan danas se ne zna odakle su predmeti i gdje su sada.

Ovi ostaci su morali u jednom periodu biti premješteni u Split, ali su poslije ponovo vraćeni u Jajce, i to u Franjevački Samostan.

U Franjevačkom samostanu ima muzej gdje se danas nalaze ostaci koje mogu vidjeti posjetioci Franjevačkog samostana, odnosno muzeja koji je u sklopu njega.

Donedavno su ostaci bili izloženi samo u staklenom sanduku, dok danas nije tako. Danas kada uđete u muzej možete vidjeti nešto nalik crnom sanduku, te kroz uske otvore možete, ukoliko to želite, vidjeti ostatke. Ukoliko ipak nemate volju vidjeti ovako nešto, to naravno ne morate.

Kraljev Grob, zajedno sa kosturom iskopanog ispod stećka, a koji se nalazi u Franjevačkom samostanu u Jajcu proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Ovo je jedan od vrijednih spomenika, te ne čudi što je proglašen upravo za nacionalni spomenik Bosne  Hercegovine. Tako se čuva od zaborava i podsjeća na historiju  Bosne. Danas mnogi posjećuju kako ostatke u muzuje, tako i mjesto nazvano “kraljev grob”, odnosno mjesto gdje su prema navodima iskopani ostaci.

Ovo mjesto posjećuju mnogi, te predstavlja zapravo i bitno historijsko mjesto.

kraljev grob
Da li ste znali da su pronađeni ostaci posljednjeg bosanskog kralja?

Ko je bio Stjepan Tomašević – posljednji bosanski kralj

Stjepan Tomašević Kotromanić  je posljednji bosanski kralj koji je vladao od1461. Do  1463. kada je pogubljen.

Njegovi se ostaci pažljivo čuvaju uFranjevačkom samostanu odnosno muzeju. I dan danas se on spominje kao posljednji

Stjepan Tomašević je inače  bio sin kralja Stjepana Tomaša i krstjanske Vojače. Period njegove vladavine svakako je bio buran. Spomen njegovog imena podsjeća sve na prošlost Bosne, na borbe i ratove, osvajanja i poraze.

Njegovo ime ostat će uvijek zapamćeno kao posljednji bosanski kralj. Kao što smo već pomenuli njegovi ostaci se pažljivo čuvaju u muzeju, u Franjevačkom samostanu i dostupni su za jasvnost, dok je obilježn grob ispod Huma gdje su pronađeni ostaci.

Ostaci zajedno sa grobom čine nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Nakon što je Stjepan Tomaš proglašen kraljem Bosne, Vojača nije bila smatrana podobnom za titulu bosanske kraljice, pa je Stjepan Tomaš stoga tražio ženu višeg roda.

PROČITAJTE JOŠ:   Građani zabrinuti: Kod kojih kredita je moguća promjena kamatne stope

Kako je Vojači već bio obećao brak, što se u Katoličkoj crkvi, kojoj je Stjepan Tomaš pripadao, smatralo predbračnim ugovorom, papa Eugen IV. je morao razriješiti to obećanje, te je tako i uradio.

Priča se nastavlja tako što  Stjepan Tomaš oženio Katarinu Kosaču, kćer herceg Stjepana Kosače, koja je tim brakom postala bosanska kraljica i maćeha Stjepana Tomaševića.

Posljednji bosanski kralj je došao na vlast u Bosni nakon očeve smrti 10. maja 1461. godine. Znao je kakva mu  opasnost prijeti, pa je  Tomašević, te  je već 1461. godine u poslanici papi predvidio osmanski napad velikih razmjera i zamolio ga ipak za pomoć jer nije mogao sam.

Budući da su Osmanlije sve više prodirali, novi se kralj pomirio s hercegom Stjepanom i pismeno molio europske vladare da mu pomognu u obrani Bosne.

Kao znak podrške papa Pio II poslao mu je krunu kojom je u Crkvi svete Marije u Jajcu u studenom 1461. godine okrunjen za bosanskog kralja od papinog delegata.

Pismo koje je Stjepan Tomašević poslao papi

Ovo je dio pisma posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića papi iz 1461. godine:

“I moja će propast povući za sobom i mnoge druge.

Dođe glas Kraljevstvu mi kako Car Turski Muhamed namjerava dojdućeg ljeta udariti s vojskom na mene i da je zato sve potrebito prigotovio. Tolkoj sili Turachkoj ja sam ne mogu odoljeti. Umiljeno sam molio Ugarsku i Bnetachku gospodu i Jurija Kastriota jeda bi mi u ovoj nevolji pohitali u pomoć, što molim i tebe, svepochtenog, uzmoznog i prosvijetlog gospodina i oca.

Ja ne ištem zlatnih brda, ali bih bio rad da moji neprijatelji kao i ljudi u mojoj zemlji uznaju kako mi tvoja pomoć neće uzmanjkati.

Jere, ako Bošnjani budu vidjeli da u ovoj rati neće biti sami i da će im mnogi ini pomioci – hrabrije će u rat iti i vojevati, a tagdi i Turachka vojska neće bez straha u moje vladanje naprasno ulisti.

Prilazi u moju zemlju su veoma teški, a tvrde na mnogim mjestima nedobitne, ter ne dopustaju da se prodre u moje Kraljevstvo.”

Stjepan Tomašević Kotromanić, dio pisma upućenog papi Piju II., 17. listopada 1461. god.

Inače, bitno je spomenuti da niko od europskih vladara Stjepanu nije ni odgovorio, a pogotovo nije poslao pomoć. Jedina podrška iz Vatikana je bila papinska kruna kojom je okrunjen za kralja. Tomašević je bio jedini kralj Bosne okrunjen krunom iz Vatikana. Zapad je pad Bosne ravnodušno promatrao. Tek kada je (središnja) Bosna pala iz Venecije 14. lipnja 1463. godine pišu u Firencu da je “pred očima svijeta izgorjelo jedno ugledno kraljevstvo”.

PROČITAJTE JOŠ:   Niži PDV nije garancija nižih cijena robe

Gdje se nalazi Kraljev Grob i kako doći do njega?

Mjesto koji narod zove “Kraljevim grobom” nalazi se na zaravanku Borovi, na oko 520 m nadmorske visine, na južnoj padini brda Huma, odnosno  dijelu zvanom Podhum.

Brdo Hum okružuje Jajce sa juga, iznad Kozluka, na desnoj obali Vrbasa. Preko puta njega, na lijevoj strani puta, je još jedan kamen koji je vjerovatno istovremen sa navedenim stećkom.

Kada su pronađeni ostavi, ovo mjesto je zabilježeno, te je kasnije proglašeno nacionalnim spoenikom. Danas mnogi posjećuju Kraljev Grob u znak sjećanja i odavanja počasti posljednjem bosanskom kralju Stjepanu Tomaševiću.

kraljev grob
Kraljev grob – kako doći do njega?

Pogubljenje Stjepana Tomaševića posljednjeg bosanskog kralja

Kralj Stjepan Tomašević  je pogubljen u periodu između 29. maja i 10. juna 1463. godine. Kraljev stric Radivoj 29. maja zamolio je vladu Dubrovačke republike da mu se u Kreševo pošalje barut.

U to vrijeme se vršila priprema za odbranu Bosne od napada Osmanlija. U Veneciju je došla prva vijest o kraljevoj smrti 10. juna iste godine.

Sultan Mehmed el Fatih je, prema pisanju ljetopisaca, već 17. juna iste godine bio u Skoplju. Pretpostavlja se da je logor osmanlijske vojske bio na Carevom polju, na sjevernim padinama iznad Jajca i da je tu ubijen Stjepan Tomašević zajedno sa stricem Radivojem.

Pronalazak i iskopavanje ostataka posljednjeg bosanskog kralja

Na temelju tradicije i historijskih vijesti 8. juna 1888. Ćiro Truhelka iskopao je kraljev kostur koji je prenio u Sarajevo, pažljivo sastavio i prenio u župnu crkvu u Jajcu.

Nije poznata sudbina dva novčića, željeznog prstena i okova nađenih u grobu. Dakle odmah po pronalasku analizirano je kome pripadaju, te je sastavljen kostur koji se sada nalazi u Franjevačkom samostanu.

Kostur je jedno vrijeme bio u Splitu, pa je ponovo vraćen u Jajce.

Tačnije,  tokom rata 1992-1995. godine, napušten je Franjevački samostan, a kovčeg sa kostima je prenijet u Split. Konzervacija kostura izvršena je u Konzervatorskom zavodu Hrvatske u Splitu. Kosti su svečano prenesene u Jajce 1997. i nalaze se u Franjevačkom samostanu, u staklenom lijesu.

Danas mnogi posjećuju kraljeve ostatke. Ako ste u ovom gradu preporučujemo da posjetite i medvjed kulu. Nalazi se u blizini tvrđave u Jajcu koja je također jedna od simbola grada.


Franjevački samostan – mjesto gdje se čuvaju ostaci posljednjeg bosanskog kralja

Franjevački muzej Jajce smješten u prostorijama Franjevačkog samostana svetog Luke u ovom gradu. Tu se nalazi historijsko naslijeđe, razne stvari, osnosno to je mjesto  posvećeno srednjevjekovnoj Bosni gdje je prikazana historija ovog područja u srednjem vijeku.

PROČITAJTE JOŠ:   Zapadni Balkan zero points, Ukrajina 12 points

Enterijersko rješenje s postavkama nagrađeno je u dva navrata od Collegium artisticum iz Sarajevu i od ljubljanskog zavoda za arhitekturu Big See.

Franjevački samostan Sv. Luke u Jajcu je 2018. godine otvorio tri nove muzejske postavke: etnološku, arheološku i sakralnu.

U prostoru muzeja bilo je potrebno urediti i prostor u kojem se nalazi sarkofag posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.

Radovi su sredinom oktobra 2021. završeni. Uređenjem ovog dijela muzeja, ispričana je povijest srednjovjekovne Bosne kroz razne stvari koje se nalaze u ovom muzeju.

kraljev grob ispod huma stjepan tomašević
Stakleni sanduk posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića Kotromanića.

Prošetajte virtuelno do mjesta gdje se nalaze ostaci posljednjeg bosanskog kralja

Franjevački muzej Jajce i umjetničko blago koje je u njemu izloženo možete već duže vrijeme posjetiti čak online putem bez da dolazite u ovaj muzej.

U pitanju je  savremena multimedijalna tehnologija koja gledateljima virtualno pokazuje i omogućava trodimenzionalno računalno kretanje snimljenim prostorom i na taj način pruža stvarni doživljaj pokazanog mjesta i sadržaja.

Virtualna šetnja kroz muzeje i galerije novi je pristup koji je iskoristio i Franjevački muzej.

Sjećanje na posljednjeg bosanskog kralja

Sve stvari, ostaci, događaji, koji se obilježavaju povodom pogibije posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića čuvaju spomen na njega.

U Jajcu možete dakle pronaći sotatke i spomen na posljednjeg kralja. Osim toga svake godine se obilježava godišnjica, gdje prisustvuju razne javne ličnosti. Tada se donosi cvijeće na njegov grob i obilježava se prigodnim programom.

Ovo služi prvenstveno kako bi se sačuvao spomen na posljednjeg bosanskog kralja, odnosno kako bi se to sačuvalo od zaborava.

U Jajcu osim toga možete posjetiti Hram Boga Mitrasa, katakombe, mlinčiće i još mnogo toga. Također, vodopad je postao simbol grada. Zanimljiva činjenica je da je vodopad Plive u Jajcu među najljepšim na svijetu.

Kako je je grob Stjepana Tomaševića nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine za kraj je bitno spomenuti šta ustvari predstavljaju nacionalni spomenici, odnosno koja je njihova vrijednost.

Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine  su ustvari kulturno  dobro nastalo ljudskim ili djelovanjem prirode koje se zbog svojih vrijednosti smatra značajnim za državu.

Odluku o predloženim dobrima donosi Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika, a odluke o proglašenju nekog dobra za nacionalni spomenik donosi državna komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u čijem sastavu se predstavnici tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine i dva člana iz inostranstva.

(travnik.ba)

Povezane vijesti

Jajčanin pod istragom zbog bludnih radnji

admin

Centralna banka: U BiH blokirana 101.022 računa firmi

admin

Zabrana izvoza trupaca „pala“ zbog familijarnih veza

admin