Korupcija u obrazovanju: Od zapošljavanja do polaganja ispita

Podijeli članak:

prefix_Korupcija u obrazovanju: Od zapošljavanja do polaganja ispita

Bosna i Hercegovina je država u kojoj je korupcija sveprisutna. Direktori najvažnijih institucija se biraju u kafanama i na međustranačkim sastancima, političari javno govore da mladi ne mogu dobiti posao ukoliko nisu članovi stranke.

Piše: Slađan Tomić

Dok se javnost bavi visokom korupcijom i porukama političara o zaobilaženju demokratskih praksi, ispod radara prolazi činjenica da je korupcija odavno okovala i obrazovni sistem.

Obuhvata osnovno, srednje i visoko obrazovanje.

Sve počinje imenovanjem stranačkih kadrova na direktorske pozicije, odakle se kasnije stvara plodno tlo za nastavak koruptivnih radnji. Česti su slučajevi da direktori osnovnih i srednjih škola budu kandidati političkih subjekata na izborima, što je prvi alarm i sumnja u rad takvih kadrova i pristrasnost prilikom zapošljavanja nastavnog kadra.

U osnovom i srednjem obrazovanju korupcija je najprisutnija upravo prilikom zapošljavanja.

Nekoliko profesora koji godinama ne mogu dobiti zaposlenje u obrazovnim institucijama koje smo kontaktirali odbili su govoriti na ovu temu iz straha da će tako eliminisati i minimalnu šansu za zaposlenjem u budućnosti.

U razgovoru nam kažu kako je korupcija manje prisutna prilikom zapošljavanja deficitarnog kadra, ali da je i te kako prisutna, kada se zapošljavaju kadrovi poput profesora sporta i maternjeg jezika.

Konkursi su uglavnom uredni, ali problem nastaje tokom konkursne procedure i bodovanja, posebno tokom usmenog intervjua.

Novinarka Zinaida Đelilović, koja godinama istražuje korupciju u visokom obrazovanju, za Impuls kaže da je korupcija prisutna u svim sferama života, pa tako nije zaobišla ni obrazovanje.

“Međutim, teško je precizirati u kojem tačno obimu je prisutna, ali različiti izvještaji međunarodnih organizacija ukazuju na to da se korupcija u obrazovanju proteže kroz različite oblike i da ima značajan uticaj na kvalitet obrazovanja. I dalje imamo značajan prazan prostor u kojem se mogu poduzeti koraci u pravcu smanjenja korupcije na institucionalnom, ali i društvenom nivou”, kaže Đelilović.

Dodaje da iz ličnog novinarskog iskustva može ocijeniti da se korupcija u obrazovanju najviše ogleda kroz zapošljavanje, nepotizam, napredovanje, lažiranje i prodaju diploma.

Zinaida Đelilović, foto: Prinscreen YouTube BIRN BiH

Aktivistkinja i novinarka Rubina Čengić za Impuls govori da je obrazovanje višestruko podložno korupciji u raznim oblicima, od imenovanja direktora, preko zapošljavanja u školama i napredovanja u akademskoj zajednici do nabavke udžbenika, opreme za kabinete i slično.

“Problem je što su u procesu javnih nabavki osnovne i srednje škole, kojih je najviše, decentralizovane, nešto rade opštine, nešto kantoni, nešto entiteti. Korupcija se može pojaviti i prilikom izbora agencija za ekskurzije, nabavke vezane za razne edukacije”, upozorava Čengić.

Nesporno je da je korupcija odavno u sferi obrazovanja, ali se nadležne institucije nedovoljno bave ovom društvenom pošasti, koja napada najbitniji segment jednog društva.

“Nisam vidjela da uredi za reviziju ozbiljnije češljaju škole, a školski odbori očito ne postavljaju mnogo pitanja – jer najveći broj članova školskih odbora imenuje politika koja imenuje i direktore i tu svi igraju pod istom zastavom”, uočava Čengić.

Rubina Čengić, foto: Prometej.ba

Više prijava za korupciju u obrazovanju nego u pravosuđu

Korupcija u pravosudnim institucijama je česta tema u javnom diskursu, ali o korupciji u obrazovnim institucijama, gdje je možda i zastupljenija, ne govori se mnogo. Razlog je, prema ranijim izjavama pomoćnika federalne ministrice obrazovanja i nauke Jasmina Brankovića to što mnoge koruptivne radnje ne prepoznajemo, jer smo ih prihvatili kao nešto normalno.

“Koruptivnih radnji očito ima u velikom broju i u našem društvu i u akademskoj zajednici. Problem je što mnoge koruptivne radnje ne prepoznajemo kao takve, jer ih prihvatamo kao nešto što je normalno ili idemo linijom manjeg otpora u smislu ‘neka prođe’. To će za nas biti bezbolnije ili za nekog drugog. Međutim, naša je obaveza da reagujemo na takve radnje. Znamo da to nekada nije nimalo lako i da često oni koji prijave koruptivna djela budu podvrgnuti različitim pritiscima”, rekao je Branković.

Od kada Transparency International (TI) u BiH pruža besplatnu pravnu pomoć građanima koji se odluče prijaviti korupciju, sektor obrazovanja je među pet oblasti iz kojih dolazi najviše prijava.

Tako su nedavno u jednoj izvještajnoj godini imali čak 14 % prijava iz oblasti obrazovanja, dok se npr. tek 12 % odnosilo na pravosuđe.

“U ranijim kampanjama za podizanje svijesti i poticanje prijave korupcije ciljna grupa su bili studenti, s očekivanjima da će se neki od njih odvažiti da prijave nepotizam, trgovinu uticajem profesora, koji često uslovljavaju studente da kupe njihove knjige ili kupovinu ispita na fakultetima”, kaže za Impuls Damjan Ožegović iz Transparency Internationala.

Bez obzira na ciljnu grupu, na korupciju su najčešće ukazivali učitelji i nastavnici u osnovnim i srednjim školama. Oni su se najčešće žalili na postupke zapošljavanja.

“Scenario bi uvijek bio isti – unaprijed bi se znalo ime kandidata koji će zasnovati radni odnos, a sva procedura bi bila ispoštovana.”

Međutim, odnedavno se trendovi mijenjaju i dovode do situacije da korupciju sve češće prijavljuju nezadovoljni roditelji.

“Trebamo se prisjetiti i da smo u Banjaluci imali proteste čak i maloljetnih učenika u dvije osnovne škole i to izazvane kadrovskim promjenama usred školske godine, prepoznajući obrasce korupcije i stranačkog zapošljavanja”, podsjeća Ožegović.

Damjan Ozegovic 768x512

Damjan Ožegović

Uočavajući ove probleme prije nekoliko godina Transparency International je uputio inicijativu “Političari, napustite čas!” predlažući izmjene zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju kroz paket mjera, koje za cilj imaju smanjenje uticaja politike u upravljanju školama te uspostavljanja principa meritornosti, kvaliteta i demokratske kontrole.

Neke od mjera uključuju da školski odbori imaju ključnu ulogu u imenovanju direktora škola smanjujući uticaj resornog ministarstva, uvođenje obaveze da kandidati za pozicije direktora dostave program rada, da školski odbori traže stručno mišljenje Pedagoškog zavoda, isključivanje vlade iz postupka izbora i imenovanja direktora školskih ustanova. TI je predlagao i ograničenje na maksimalno dva mandata do pet godina.

⁠Inicijativa je upućena i članovima Odbora za obrazovanje Narodne skupštine RS, svim poslaničkim klubovima i Republičkom pedagoškom zavodu RS čime je TI BiH započeo zagovaračku kampanju pod nazivom „Političari, izađite sa časa!“ s ciljem eliminisanja koruptivnih rizika u obrazovnim ustanovama.

“Međutim, ni tri i po godine nakon ove incijative nije bilo nikakve pozitivne reakcije iz nadležnog ministarstva, koje je uzgred rečeno Narodnoj skupštini u jednom trenutku dostavilo svoj prijedlog Zakona o izmjenama zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju koji, na žalost, ne sadrži nijednu odredbu kojom se tretira navedena problematika”, kaže Ožegović.

Visoko obrazovanje i korupcija: Lažni studenti i lažne diplome

Korupcija je prisutna i u visokom obrazovanju, a najčešće se tiče napredovanja u akademska zvanja i sumnjiva polaganja ispita i izdavanje diploma.

“Ali sjetićete se i priča o prodaji udžbenika u kabinetima (možete polagati, samo ako učite iz mog udžbenika, a udžbenik možete kupiti kod mene) i slično”, podsjeća Čengić na nedozvoljena ponašanja pojedinih profesora javnih fakulteta u Sarajevu koji nezakonito ostvaruju finansijsku korist tako što studente tjeraju da kupuju knjige u kabinetu. Bez fiskalnog računa.

Zinaida Đelilović je dobitnica nagrade “Novinar godine 2023.” zbog priča o o nelegalnosti Internacionalnog univerziteta u Goraždu. Skupa s koleginicom Azrom Omerović otkrila je kako je fakultet prodavao diplome, iako nije imao upisanih studenata. Sve je rezultiralo istragom koja čeka svoj epilog.

“Žurnal već godinama upozorava na izdavanje lažnih diploma i prodaju diploma, a kao rezultat naših tekstova došlo je do određenih istraga, ali i poništavanja nekih diploma. Prethodnih godina javljali su nam se i uposlenici pojedinih škola, žaleći se na nepotizam, nezakonita zapošljavanja, mobing, diskriminaciju na poslu…”, kaže Đelilović.

Godinama unazad korupcija je zahvatila i pojedine asistente i profesore koji nezakonito napreduju u karijeri. Novinari CIN-a su istražili da je najmanje 12 asistenata i profesora nezakonito napredovalo u akademskim zvanjima.

Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu Imran Pašalić za Impuls govori da je korupcija prisutna u visokom obrazovanju, ali i u samim resornim ministarstvima. Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo, Studentski parlament je više puta optužio za koruptivne radnje i sumnjive konkurse.

“Mi već imamo jedan oblik bahate korupcije, koja je već polujavna”, kaže Pašalić za Impuls.

Dodaje da je korupcija na fakultetima u Sarajevu i BiH ipak najprisutnija u zapošljavanju nastavnog kadra.

“Tu je onda i trgovina uticajem, zlopotreba položaja, jer svaki ministar raspolaže određenim sredstvima i već su određena namjenska sredstva prebačena pojedinim fakultetima za nenamjensko trošenje.”

Uvjeren je da se zakon koji reguliše rad asistenata i profesora primjenjuje selektivno i da se neki profesori upuštaju u koruptivne radnje prilikom ispita.

Imran Pašalić, foto: FTV

“Na nekim fakultetima imate slučajeva gdje se čak ispiti polažu kod članova porodice.”

Advokat Goran Dragović u izjavi za Impuls upozorava da korupcija u obrazovanju počinje još u vrtiću, kada roditelji normalizuju davanje poklona u zamjenu za bolji tretman njihove djece.

“Sama pojava da roditelji vrlo često trebaju ili moraju dati novac kako bi svoju djecu upisali u obdanište, ukazuje na širinu tog problema, koji počinje od ranog djetinjstva”, kaže Dragović.

Navedeno pogrešno postupanje, dodaje Dragović, očigledno kao dio mentalnog sklopa i neke vrste običaja u svojoj suštini predstavlja obilježje krivičnog djela.

“Nažalost, to postaje modus operandi kroz nastavak školovanja (upis na fakultet, mjesto u domu, upis u bolju srednju školu). Šuština problema je da korupcije ne bi ni bilo ili bi je bilo znatno manje, kada građani ne bi u njoj učestvovali. Nekada to rade svjesno, a nekada nisu svjesni svog nezakonitog ili pogrešnog postupanja”, zaključuje Dragović.

 

 

Impuls

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Dok sukobi i političke krize oblikuju sudbinu mnogih zemalja, negdje daleko od tog haosa...

U BiH postoji visok rizik od pranja novca, kao i srednji rizik od finansiranja...

Razvijena ekološka svijest građana Ključa doprinijela je pozicioniranju ovog mjesta u sami vrh gradova/općina...

U istoriji industrijskog dizajna, nekoliko predmeta ističe se kao ikone koje transcendiraju svoje vrijeme...

I dok troškovi samo rastu, Vlada najavljuje mjere, građani bojkote. Juče je održan treći...

Rafinerija ulja Modriča završila je prošlu godinu sa gubitkom od 2,55 miliona maraka, navodi...