U nedavnoj Skupštini Grada Doboja, održanoj 25. maja, odbornici su izglasali Odluku o davanju saglasnosti za izvođenje detaljnih geoloških, geohemijskih i geofizičkih istraživanja kompaniji “Lykos Balkan Metals” d.o.o. Bijeljina. Međutim, ovaj prijedlog odluke se pojavio neposredno prije sjednice Skupštine i nije bio među materijalima koje su dobili odbornici, što je povrijedilo poslovnik o radu Skupštine Grada Doboja.
Prema pravnicama Biljani Rakočević, to predstavlja kršenje poslovnika koji propisuje rokove za uvrštavanje tačaka na dnevni red. Uz to, Zakonom o ekologiji propisano je da se ovakve odluke moraju staviti na javni uvid najmanje 30 dana prije nego što budu stavljenje na dnevni red odluke, što dovodi u pitanje zakonitost ove odluke.
Od svih odbornika, samo je Olivera Nedić iz PDP-a glasala protiv ove odluke, dok je Vedran Gligorić iz Socijalističke partije bio uzdržan.
Ova odluka daje saglasnost Grada Doboja za donošenje Rješenja Ministarstva za energetiku i rudarstvo RS-a o odobravanju detaljnih geoloških istraživanja za dijelove Ozrena koji pripadaju Doboju. Međutim, samo godinu dana ranije, saglasnosti resornog Ministarstva energetike i rudarstva RS-a za geološka i rudna istraživanja dijela Ozrena koji pripada Opštini Petrovo su poništene, zahvaljujući pritisku građana podozrenskih sela. Firma “Medeni brijeg”, kćerka kompanije “Lykos Balkan Metals”, trebala je vršiti ta istraživanja.
Članovi Udruženja Čuvari Ozrena izražavaju zabrinutost zbog nastavka priče o geofizičkim i geohemijskim istraživanjima na planini Ozren. Oni naglašavaju da je priroda ovog područja izuzetno vrijedna, sa bogatim šumama crnog bora, velikim zalihama pitke vode, mineralnim i alkalnim vodama, te brojnim tradicionalnim manifestacijama i historijskim zdanjima, neka od kojih su pod zaštitom UNESCO-a. Također ističu da je ova vrsta rudarstva neodrživa i da se protivi smjernicama Evropske unije.
Čuvara Ozrena tvrdi da je budućnost u razvoju čistih energetskih tehnologija poput električnih vozila, za koje su nikl i legure metala, poput onih koje se mogu pronaći na Ozrenu, visoko cijenjeni i traženi na tržištu. Međutim, oni ističu da neće dozvoliti da se to ostvari na račun uništavanja njihovog predivnog područja.
U toku su aktivnosti na proglašenju kompletnog Ozrena zaštićenom zonom, s obzirom na njegovu izuzetnu prirodnu i kulturnu vrijednost. Vlada RS-a je već proglasila 132 hektara površine Ozrena zaštićenom zonom, ali postoji inicijativa da se proširi taj status na cijelu planinu. Bosna i Hercegovina se obavezala da će do 2021. godine proglasiti 17% svoje teritorije zaštićenom zonom kao potpisnica Sporazuma Dinarski luk.
Uz sve to, postoje i nedoumice oko izmjena Zakona o geološkim istraživanjima, koje su uklonile zabranu istraživanja u naseljenim područjima. Novi član propisuje da se mogu odobriti detaljna geološka istraživanja na samo 100 metara udaljenosti od kuća, što izaziva zabrinutost zbog mogućeg utjecaja na zdravlje građana.
Gradonačelnik Doboja, Boris Jerinić, tvrdi da su ova istraživanja usmjerena na otkrivanje prirodnih resursa na tom području i da neće ugroziti okoliš. Međutim, aktivisti tvrde da je studija iz 1969. godine, koju je proveo Institut Mihajlo Pupin, već jasno identificirala rudne resurse na Ozrenu, te da su se i sami predstavnici kompanije “Lykos Balkan Metals” koristili tim podacima kada su došli na planinu.
Udruženje Čuvari Ozrena najavljuje da će nastaviti borbu protiv ovog projekta i poziva sve građane, političke subjekte, aktiviste i pokrete da im se pridruže u zaštiti Ozrena. Oni ističu da Bosna i Hercegovina nije kolonija i da neće dopustiti da se njihove porodice žrtvuju zarad profita.
Kontroverzno odobrenje geoloških istraživanja na planini Ozren stvara tenzije između lokalnih vlasti, aktivista za zaštitu prirode i kompanije koja želi iskoristiti prirodne resurse ovog područja. Budućnost Ozrena kao zaštićene zone i očuvanje prirodnih bogatsta i kulturnog naslijeđa stavljeni su na kocku. Odluka o davanju saglasnosti za geološka istraživanja na Ozrenu, donesena bez poštovanja poslovnika Skupštine Grada Doboja i propisa o javnom uvidu, izazvala je opravdanu zabrinutost među građanima i aktivistima.
Područje Ozrena karakterizira izuzetna biodiverziteta, s najvećom koncentracijom Crnog bora u Evropi i bogatstvom pitke vode. Također, na ovom području se nalaze mineralne i alkalne vode te brojne tradicionalne manifestacije i historijska zdanja, koja su dio kulturne baštine ne samo lokalnog stanovništva već i cjelokupne Bosne i Hercegovine.
Iz Udruženja Čuvari Ozrena ističu da je Ozren turistički potencijal koji treba razvijati na održiv način, kroz ekoturizam i promociju prirodne i kulturne vrijednosti tog područja. Umjesto toga, planovi geoloških istraživanja upućuju na mogućnost razvoja rudarstva koje bi moglo imati negativne posljedice po okoliš i kvalitet života lokalnog stanovništva.
Ovo nije prvi put da se na području Ozrena javlja otpor protiv istraživanja i eksploatacije prirodnih resursa. Pritiscima građana i građanki podozrenskih sela, već su poništene saglasnosti za istraživanje dijela Ozrena koji pripada Opštini Petrovo. Sada se borba proširuje na cijeli Ozren, uključujući i područja Krnjina, Vučijaka i Trebave.
Uprkos naporima aktivista i lokalne zajednice, odluka o geološkim istraživanjima na Ozrenu je donesena. Međutim, borba za zaštitu ovog predivnog područja nije gotova. Udruženje Čuvari Ozrena najavljuje da će nastaviti mobilizirati ljude i poduzimati sve potrebne korake kako bi zaštitili prirodu, kulturno naslijeđe i zdravlje stanovništva.
Ukazivanje na propuste u postupku donošenja ove odluke, nedostatak transparentnosti i nedovoljno poštovanje zakonskih procedura postavlja pitanje zakonitosti i legitimiteta samog projekta. Građani i aktivisti očekuju odgovornost i odgovore od nadležnih institucija.
(Jajce Online)
