Tržište rada podložno je promjenama, ali već nekoliko godina najtraženiji su majstori. Odnedavno, u prvi plan stigli su IT stručnjaci. Mladi ipak, najčešće biraju društvene nauke. A na birou je najviše upravo novinara, ekonomista i socijalnih radnika.
Automehaničarske poslove rijetko ko želi da radi, kaže Srđan Vučković, vlasnik jedne automehaničarske radnje. Mladi su, navodi, nezainteresovani, jer je posao prljav, težak i nosi veliku odgovornost. Ipak – dobro plaćen i tražen.
Srđan Vučković, automehaničar:
“Vidimo po gužvama na cesti koliko ima automobila, koliko se kreće narod, tako da posla će biti uvijek, ali svi se opredjeljuje za nešto lakše, čistije. Ja imam kolege koji svako malo zovu daj ima li neko, imate li nekog mlađeg, ali stvarno je teško postalo.”
Situacija nije mnogo drugačija ni u drugim sektorima. Među najtraženijim zanimanjima su IT stručnjaci, ljekari, medicinske sestre, prodavači, agenti u call centrima, frizeri, konobari, kuvari i vozači kamiona.
Godinama raste potražnja za ugostiteljskim radnicima, naročito tokom ljetne sezone. No, karakteristično je da konobari iz BiH tokom ljeta odlaze na privremeni rad u Hrvatsku ili Crnu Goru.
Zbog toga su u ugostiteljskim objektima u BiH, konobari najčešće studenti. Povremenim radom, kada fakultetske obaveze dopuštaju, Luki Tomaniću nije teško da zasuče rukave i zaradi svoj džeparac.
Luka Tomanić, student Elektrotehničkog fakulteta Istočno Sarajevo:
“Povremeno mijenjam, prije sam radio za stalno, ali otkako sam upisao fakultet odlučio sam da se tome posvetim, koliko mi fakultet dozvoljava, ali nastojim da odradim i zaradim. Odabrao sam ovaj fakultet zato što mislim da nakon završetka studija imam širok spektar što se tiče posla, mnogo ponuda, dobre plate prije svega”.
Da postoji interes za elektrotehničkim naukama, potvrđuju i direktori srednjih škola.
Faruk Kurtović, direktor Elektrotehničke škole Sarajevo:
“Što se tiče zainteresovanosti, mogu reći da je zaista velika zainteresovanost. Mi upisujemo 6 odjeljenja, to je 144 učenika, a obično se proteklih godina javljalo oko 300-400 učenika na konkurs. Svi koji završe našu školu, odmah nađu posao bilo u struci ili nešto što je srodno našoj struci. “
S druge strane, ekonomisti, profesori razredne nastave i novinari, iako često prisutni u oglasima za posao, nalaze se među najbrojnijima na listama nezaposlenih. Uzrok tome je hiperprodukcija kadrova, pa stručnjaci savjetuju da se već prilikom odabira fakulteta pažljivo prati stanje na tržištu rada.
Boris Pupić, Agencija za rad i zapošljavanje BiH:
“Ali imamo i negativnu pojavu da jako puno mladih izbor zanimanja prepušta roditeljima ili društvenoj sredini. Najčešće to ide kroz ideju: ‘moj prijatelj ide u tu školu/fakultet pa idem i ja’, ‘ne znam šta bih’, itd., i dominantno imamo stavove roditelja gdje djecu usmjeravaju u gimnaziju ili fakultet itd., ali vidimo da postoje i druga tražena zanimanja”.
Stručnjaci stoga smatraju da je ključno bolje usmjeravanje djece kroz obrazovni sistem. Koji god posao da se odabere, posvećenost profesiji je presudna. Diploma otvara vrata, ali je tek nakon školovanja potrebno pokazati znanje, trud i odgovornost u svakodnevnoj praksi.
(N1)
