Kao dio programa Artemis za istraživanje svemira, koji je pokrenut 2017. godine, NASA ima cilj vratiti ljude na Mjesec. Cilj je uspostaviti održivo prisustvo tamo i na drugim planetama do 2025. godine. Program također nastoji sletjeti prvu ženu i prvu osobu drugačije boje kože na Mjesec, a ta žena može biti Jessica Meir.
Tokom devet Apollo misija, 24 astronauta (svi Amerikanci) otputovalo je na Mjesec, a 12 od njih je hodalo po njemu. Evo brzog pregleda historije, piše britannica.com.
Godine 1961., nakon što je Sovjetski Savez poslao prvog čovjeka, Jurija Gagarina, u svemir kako bi orbitirao oko Zemlje, predsjednik John F. Kennedy najavio je da će Sjedinjene Države poslati prvog čovjeka na Mjesec do kraja desetljeća. NASA je potom započela niz testnih misija, počevši s projektom Mercury (šest jednočlanih svemirskih letova, 1961.-1963.) kako bi dobila osjećaj za to kako ljudi funkcioniraju u svemiru, a zatim projektom Gemini (dvije neobučene i 10 dvociljane svemirske letove, 1964.-1966.), koji je pomogao razviti tehnike za kasnije slijetanje na Mjesec, te kulminirao projektom Apollo (1966.-1972.). Apollo je započeo nizom neobučenih letova oko Zemlje. Godine 1968. Apollo 7 bio je prvi svemirski let s posadom u sklopu programa, koji je oko Zemlje orbitirao 163 puta kako bi testirao opremu.
Apollo 8 (21.-27. decembra 1968.) bio je prva svemirska misija koja je završila let oko Mjeseca i sigurno se vratila na Zemlju. Njegova tročlana posada, William Anders, Frank Borman i Jim Lovell, bili su prva tri čovjeka koja su otišla na Mjesec, iako nisu hodali po njemu. Slijedili su ih članovi posade Apollo 10 (18.-26. maja 1969.), Thomas Stafford, John W. Young i Eugene Cernan, čija je misija bila priprema za slijetanje na Mjesec. Cernan i Stafford upravljali su Lunarnim modulom u blizini površine Mjeseca, dok je Young ostao u Komandnom modulu, koji je orbitirao oko Mjeseca i postavio rutinu koju će većina kasnijih Apollo misija slijediti.
Napokon je došao Apollo 11 s prvim slijetanjem na Mjesec, gdje je Neil Armstrong postao prva osoba koja je hodala po Mjesecu. Slijedio ga je druga osoba koja je hodala po Mjesecu, Buzz Aldrin, dok je Michael Collins ostao u Komandnom modulu koji je orbitirao oko Mjeseca. Collins je bio deveta osoba koja je došla na najbližeg susjeda Zemlje.
Apollo 12 (14.-24. novembra 1969.) uslijedio je ubrzo nakon toga, s Peteom Conradom i Alanom Beanom koji su proveli gotovo 32 sata na površini Mjeseca, dok je Richard F. Gordon upravljao Komandnim modulom u lunarnoj orbiti.
Apollo 13 (11.-17. aprila 1970.) trebala je biti rutinska misija na Mjesec, ali dva dana nakon lansiranja eksplodirao je spremnik s kisikom, i planovi za slijetanje su brzo odbačeni. Kako bi se vratili na Zemlju, svemirsko plovilo je trebalo orbitirati oko Mjeseca. Troje članova posade – Jim Lovell, Fred Haise i Jack Swigert – isključili su Komandni modul kako bi sačuvali energiju i premjestili se u Lunarni modul kao improviziranu spasilačku brodicu. Proveli su gotovo četiri dana u lunarnoj orbiti s visokim razinama ugljičnog dioksida, malo topline i nedostatnim zalihama hrane i vode. Iako nisu imali priliku hodati po Mjesecu, Haise i Swigert postali su 13. i 14. osoba koja je došla na Mjesec (Lovell je već bio na Mjesecu na Apollo 8). Nakon zastrašujućeg putovanja, posada se sigurno vratila na Zemlju.
Apollo 14 bila je manje uzbudljiva. Alan Shepard, koji je bio prvi američki astronaut koji je putovao u svemir sa Freedom 7 1961. godine, postao je peta osoba koja je hodala po Mjesecu i, kao strastveni golfer, udario je nekoliko golf loptica. Edgar Mitchell mu se pridružio kao šesta osoba koja je hodala po Mjesecu, dok je Stuart A. Roosa orbitirao u Komandnom modulu, postavši 7. osoba koja je došla na Mjesec.
Apollo 15 (26. jula – 7. augusta 1971.) astronauti David Scott i James B. Irwin proveli su gotovo tri dana na Mjesecu i bili su prvi koji su koristili lunarni rover, električno pogonjeno kotačem vozilo, dok je Alfred Worden orbitirao oko Mjeseca na Komandnom modulu.
John W. Young, koji je već bio na Mjesecu s Apollo 10, imao je priliku hodati po njemu, zajedno s Charlesom M. Dukeom, Jr., tijekom Apollo 16 (16. aprila – 27. aprila 1972.). Bili su deveta i deseta astronauta koja su hodala na površini Mjeseca. Thomas K. Mattingly, koji je bio uklonjen s Apollo 13 zbog izlaganja ospicama, upravljao je Komandnim modulom i postao 21. osoba koja je došla na Mjesec. Apollo 17 (7. decembra – 19. decembra 1972.) bila je posljednja posada koja je posjetila Mjesec. Harrison Schmitt, prvi profesionalni geolog na Mjesecu, i Eugene Cernan, koji je već bio na Mjesecu s Apollo 10, hodali su na površini Mjeseca više od 22 sata. Sakupili su više od 249 funti (115 kg) stijena i drugog materijala. Bili su 11. i 12. astronaut koji su hodali po Mjesecu, a Ron Evans, koji je upravljao Komandnim modulom, postao je 24. osoba koja je došla na Mjesec.
(oslobodjenje.ba)
