Naslovnica DRUŠTVO Koliko će narodne kuhinje u BiH još moći raditi

Koliko će narodne kuhinje u BiH još moći raditi

Narodnim kuhinjama u BiH skoro svakodnevno se javljaju novi korisnici koji trebaju pomoć jer je pandemija donijela probleme i u ekonomskom smislu, a neke od njih sve teže uspijevaju osigurati obrok i za svoje postojeće korisnike.

Prije nekoliko dana je Udruženje “Mozaik prijateljstva” u Banjoj Luci uputilo je dramatičan apel da su im zalihe dostigle dno, te da dijele posljednje zalogaje. Oni u svojoj javnoj kuhinji “Obrok prijateljstva” hrane 600 ljudi, a vikendom i do 1.000 ljudi.

Nakon ovog apela, kako su kazali danas za Faktor, javilo im se dosta građana i samo zahvaljujući dobrim ljudima i pojedinim firmama, uspjeli su donekle napuniti zalihe, ali samo za 30-ak dana.

– Kod nas su najveći redovi u gradu. Pa samo hljeba nam treba 300 komada za jedan dan. Naša objava je bila šokantna, ali mi smo otvoreno rekli kakvo je stanje. I javio se veći broj ljudi da pomogne, kao da su se svi povezali. Kuhinja zavisi od solidarnosti i dobrote koja i sačinjava našu zemlju. Sada je kuhinja opskrbljena možda za mjesec dana. Ali i dalje će trebati pomoć. Od mjeseca do mjeseca se snalazimo. Iz takvog stanja se mora izaći, država mora mijenjati neke stvari – rekao je Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja “Mozaik prijateljstva”.

Istovremeno je iz Dječije javne kuhinje u Lukavcu, koju vodi Udruženje “Ruke prijateljstva”, saopćeno da su u finansijskim problemima. Oni pripremaju obroke za oko 340 korisnika, od čega oko 200 djece.

I oni imaju dovoljno da premoste još mjesec dana.

– Situacija je sve gora. Skinuti smo s budžeta Općine Lukavac. Ogorčeni smo. Imamo za još mjesec dana. Napravimo apel pa ljudi donesu, ali odnos lokalne samouprave prema nama nije uredu – rekla nam je Selma Zukić, potpredsjednica Udruženja “Ruke prijateljstva”.

Ipak, situacija u nekim drugim javnim, narodnim kuhinjama nije zabrinavajuća.

Iz Crvenog križa FBiH, u čijoj strukturi egzistraju dvije kuhinje, u Sarajevu i u Mostaru, istakli su da od početka pandemije novog soja koronavirusa funkcioniraju uobičajenim tempom i bez smetnji.

U njihovim se kuhinjama hrani oko 1.880 ljudi, ali nerijetko i više socijalno ugroženih.

– Sredstva za rad kuhinje u Gradu Mostaru se osiguravaju dijelom iz budžeta Grada Mostara i donacija, te putem projekata. Obroke za korisnike kuhinje Crvenog križa Kantona Sarajevo sufinansira Vlada Kantona Sarajevo Dodatna pomoć, kako za korisnike tako i za kuhinju osigurana je kroz donacije i priloge građana i firmi – rekla je Indira Kriještorac, portparolka Crvenog križa FBiH.

Problema nema ni u tri kuhinje Udruženja Pomozi.ba, u Travniku, Sarajevu i Bihaću, koje hrane između 1.000 i 1.100 korisnika.

– Kuhinje se finansiraju isključivo od donacija i mi, kada je u pitanju hrana, imamo sredstava za tri godine. Svaki dan imamo nove upite za pomoć, ali nam se svaki dan javljaju i ljudi koji doniraju – rekli su nam iz Pomozi.ba.

Kenan Vrbanjac, predsjednik Humanitarne organizacije “Merhamet”, istakao je da u svojih 40 kuhinja, osim oko 8.000 redovnih korisnika, hrane i građane koji su se našli u teškoj situaciji bilo zbog gubitka posla ili nekih drugih razloga.

– Naravno, sve je to podrazumijevalo i dodatne troškove za “Merhamet”, što smo uspjeli da nadomjestimo zahvaljujući razumijevanju i donacijama mnogobrojnih firmi, naših partnerskih organizacija, ali i samih građana čija solidarnost ni ovoga puta nije izostala – dodao je Vrbanjac, te kazao da “Merhametove” narodne kuhinje i sada rade bez zastoja.

Vrbanjac je napomenuo da jedini problem trenutno imaju sa Narodnom kuhinjom u Maglaju, jer je “neobjašnjivom odlukom Općinskog vijeća Maglaj, a na prijedlog načelnika Mirsada Mahmutagića, Regionalnom odboru “Merhameta” Maglaj smanjen iznos sredstava iz budžeta sa 40.000 KM na 20.000 KM, što ne pokriva ni 20 posto troškova pripreme obroka za oko 170 korisnika kuhinje, ali će uz pomoć donatora uspjeti ovo prevazići.

 

(Faktor.ba)