Koje su općine podnijele zahtjev za elektronsku razmjenu podataka?

Podijeli članak:

Do sada se nekoliko općina i gradova odazvalo apelu Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) i izvršilo potrebnu registraciju za razmjenu elektronskih podataka.

Cilj je olakšati građanima i spiječiti svakodnevne gužve ispred šaltera za izdavanje CIPS potvrde, odnosno uvjerenja o prebivalištu.Iz IDDEEA-e ističu za Klix.ba da su od početka septembra 20230. godine zauzeli proaktivan pristup u smislu omogućavanja elektronskog pristupa podacima iz evidencija svim organima i institucijama koje imaju zakonski valjan osnov.

“U proteklom periodu niz pravosudnih i izvršnih organa i institucija na svim nivoima vlasti u BiH podnijelo je zahtjeve za elektronsku razmjenu podataka iz evidencija koje vodi IDDEEA. Pohvalni primjeri ove prakse koja dovodi do ušteda vremena i efikasnije usluge za građane su svakako pravosudni organi koji se nalaze u projektu omogućavanja registracije poslovnih subjekata ‘bez papira’, zatim grad Tuzla, Sarajevo, općina Travnik, Bihać, Centar Sarajevo i dr. kao i niz entitetskih i kantonalnih ministarstava, agencija i zavoda”, kažu nam iz IDDEA-e.

Brža i efikasnija javna uprava

Svi navedeni korisnici su elektronskom razmjenom podataka otkolnili određene administrativne i birokratske prepreke, učinili javnu upravu efikasnijom, bržom i jeftinijom, a građani na brži i jednostavniji način, bez čekanja u redovima i bespotrebnog odlaska na šaltere za jedan papir, ostvaruju usluge kod navedenih organa.

Pitali smo šta je potrebno da nadležni organ uradi kako bi ostvario pravo razmjene elektronskih podataka.

Bitno je naglasiti da se prijenos podataka vrši na zahtjev organa prema utvrđenim pravilima. Navedena pravila propisuju da moraju biti ispunjene određene pretpostavke a to su: pravni osnov za korištenje i upotrebu, svrha, vrijeme korištenja i cilj.

Iz IDDEAA-e kažu da svaki zahtjev mora sadržavati ime i prezime, funkciju i JMB lica u organu koji podnosi zahtjev i koji, odobrenjem zahtjeva, preuzima odgovornost za preuzete podatke.

Sve gotovo za 15 dana

“U zahtjevima moraju se navesti i zakonske obaveze organa koji podnosi zahtjev kao i svrha zahtjeva. Dakle, da bi se nekom organu ili pravnom licu odobrio zahtjev za elektronsku razmjenu podataka, postupci razmjene podataka zakonito proveli i uspostavili, neophodno je ispuniti gore pobrojane pravne I tehničke uvjete koji dozvoljavaju zakonitu razmjenu i obradu podataka”, ističu.

Nakon što se ispuni sva neophodna forma i na temelju dostavljenih dokaza utvrdi da je zahtjev organa koji traži pristup opravdan i potreba pristupa zakonita, prema definisanim oprativnim i tehničkim pravilima donose se akti kojima se odobrava pristup, zaključuje se sporazum o pristupu, uspostavljaju se servisi za elektronsku razmjenu podataka.

“Pod pretpostavkom da su ispunjeni svi formalno pravni uslovi koji omogućavaju zakonit prenos i obradu ove vrste podataka, da postoje razvijena i tehnička rješenja koja će služiti za prenos i obradu podataka, cjelokupan proces obrade zahtjeva, donošenja odluke o dozvoli pristupa podacima i tehnička implementacija servisa traju oko 15 dana”, objašnjavaju iz IDDEEA-e.

 

 

(Klix)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

U organizaciji Inicijative građanki/na Mostar, u utorak, 10. decembra, u 11 sati na Španskom...

U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati mala do umjerena oblačnost. Prije podne po...

Nakon što je BHANSA, pod vođstvom Davorina Primorca, zeta Dragana Čovića, raspisala tender za...

Narodna skupština Republike Srpske iduće sedmice trebalo bi da raspravlja o Prijedlogu budžeta RS...

Centar za životnu sredinu (Centar) učestvovao je na 44. sastanku Stalnog komiteta za Bernsku...

Sustav registracije ulazaka i izlazaka iz Europske unije, odnosno Schengena za državljane trećih zemalja, za...