Naslovnica BOSNA I HERCEGOVINA Ko će 2022. u Predsjedništvo BiH: Izetbegović kandidat, Radončić računa na “četvrtu...

Ko će 2022. u Predsjedništvo BiH: Izetbegović kandidat, Radončić računa na “četvrtu sreću”, Silajdžić bi da se vrati

Iako je do održavanja Općih izbora preostalo gotovo 20 mjeseci, već se u javnosti licitira imenima kandidata za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Svoju kandidaturu je već najavio predsjednik SDA Bakir Izetbegović, koji je tu dužnost obnašao u dva mandata, u periodu od 2010. do 2014. godine, prethodno pobijedivši Harisa Silajdžića i Fahrudina Radončića, a zatim i od 2014. do 2018. godine, kada je na megdan Izetbegoviću izašlo čak devet kandidata.

Aktuelni član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Šefik Džaferović najavio je da na Općim izborima 2022. godine neće biti kandidat.

Kada su ostali kandidati u pitanju, još niko nije javno istupio sa najavom kandidature za Predsjedništvo BiH 2022. godine, ali postoji više onih koji ne bi imali ništa protiv pokušaja da se domognu te pozicije.

Nakon tri neuspješne kandidature za Predsjedništvo BiH, šef SBB-a Fahrudin Radončić u posljednjim javnim istupima ne isključuje mogućnost da i četvrti put, uprkos kontinuiranom trendu pada broja osvojenih glasova, pokuša osvojiti mandat.

– Ja očekujem zaista da će udružena opozicija dati jednog kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i mislim da to nije nerealna misija. Zavisi, naravno, od mnogo faktora – izjavio je Radončić u posljednjem intervjuu za TVSA.

U “udruženoj opoziciji” bi, prema Radončićevoj projekciji, bile stranke iz sarajevske “Četvorke”, te SBB i još nekoliko stranaka koje svoj kapacitet crpe unutar bošnjačkog glasačkog tijela. Da u tim okvirima ambicije ima i šef Naroda i pravde Elmedin Konaković mogućnost je koju je prokomentirao upravo Radončić.

– Sve što se eventualno bude dogovorilo, ako se napravi ovaj koncept, a ja se iskreno zalažem za njega, ne treba u startu odbijati. Svako treba da traži. Gospodin Konaković je mlad čovjek. Izvršne funkcije, kao što je federalni premijer, ministar energetike, sigurnosti, ovoga i onoga, traži mlade ljude. Predsjedništvo je, vjerujte, klub penzionera – izjavio je Radončić, čime je ograničio mogućnost da bi njegova stranka u okviru te moguće koalicije podržala Konakovića.

Ukoliko eventualna koalicija u takvom formatu bude imala svog kandidata za Predsjedništvo BiH, gotovo je nemoguće očekivati da bi članstvo SDP-a prihvatilo mogućnost da to ne bude kandidat sa članskom karticom te stranke, naročito nakon brojnih kritika zbog podređenog statusa SDP-a u okviru “Četvorke” na proteklim Lokalnim izborima.

Naročito je teško očekivati da bi članstvo SDP-a i simpatizeri te stranke podržali kandidate koji su sa druge strane ideološkog spektra, poput Radončića, dok u Konakovićevom slučaju dodatnu otežavajuću okolnost predstavlja njegov status van okvira Kantona Sarajevo, gdje glasači baš nisu oduševljeni njegovim dosadašnjim političkim poduhvatima oličenim u smjenama i imenovanjima upravnih ili nadzornih odbora kantonalnih preduzeća.

Unutar SDP-a se sve više govori o kandidatu za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, nakon što su u prethodna dva ciklusa nudili kandidate za člana iz reda bošnjačkog naroda, Bakira Hadžiomerovića i Denisa Bećirovića.

O tome se ne pita samo SDP i rukovodstvo te stranke, već i HDZBiH, stranka sa kojom u posljednjim mjesecima uspostavljaju vrlo bliske odnose. Ukoliko predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović procijeni da bi mu SDP-ov kandidat iz reda hrvatskog naroda pomogao u reduciranju glasačkog tijela koje bi ponovo moglo podržati Željka Komšića, ta mogućnost nije isključena.

Mogućnost povratka u politiku je najavio i nekadašnji član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, koji je politiku napustio nakon što ga je 2010. godine u utrci za Predsjedništvo BiH uvjerljivo pobijedio Bakir Izetbegović. On bi se, kako je najavio, vratio u politiku ukoliko se za pregovarački sto o ustavnim reformama vrati Aprilski paket, što je u javnosti protumačeno kao izgovor za reaktiviranje.

Uzimajući u obzir već tradicionalnu zainteresiranost bošnjačkih političara za poziciju u Predsjedništvu BiH, za očekivati je još najmanje nekoliko kandidata koji će odlučiti testirati svoju popularnost 2022.

Kada su kandidati za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda u pitanju, u opticaju su dva ranije spomenuta imena, a to su aktuelni član Predsjedništva BiH Željko Komšić i njegov protivkandidat na prošlim Općim izborima Dragan Čović.

Član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorad Dodik se ne snalazi baš najbolje u okolnostima u kojima on nije jedina osoba koja se pita pri donošenju odluka, što je praksa koju je uživao u dosadašnjoj političkoj karijeri, te nije isključena mogućnost da kandidaturu za Predsjedništvo BiH 2022. godine prepusti nekome drugom.

Međutim, u tome ga može spriječiti ujedinjena opozicija, ukoliko uspije dogovoriti zajedničkog kredibilnog kandidata koji bi pobjedom u utrci za Predsjedništvo BiH mogao bitno ugroziti i SNSD-ovu poziciju u izvršnoj vlasti na državnom nivou. Kao takav kandidat se u javnosti uglavnom spominje predsjednik SDS-a Mirko Šarović.

Zvanične kandidature bi trebale biti poznate tek na proljeće naredne godine, a do tada će javnost već imati priliku svjedočiti političkom pozicioniranju stranaka i blokova i preuranjenoj kampanji, na osnovu koje će se i donositi odluke o imenima kandidata.