Ipak, interes za proizvodima s Temua u našoj zemlji ne jenjava.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) za Klix.ba kažu da je do sada u BiH stiglo 468.975 narudžbi iz Temua.
U carinsku ispostavu Sarajevo su stigle 72.759 narudžbe, a najniža cijena koja je zabilježena iznosi 72,41 KM. Najveći iznos ocarinjene robe iznosi 1.109 KM, što je kako iz UIO navode najveća vrijednost robe kada je riječ o narudžbama s Temua.
Carinska ispostava Tuzla je zabilježila prijem 18.104 paketa s Temua, dok je u carinsku ispostavu Banja Luka stiglo 180.846 paketa.
Rečeno nam je da su pošiljke uglavnom bile u vrijednost od 90 do 300 KM. Najveća pojedinačna pošiljka bila je u vrijednosti 590 KM i vraćena je pošiljaocu iz razloga što nije želio platiti carinske dažbine.
U carinsku ispostavu Gradiška stiglo je 129.020 paketa, a u Trebinje 68.246.
Najveća vrijednost narudžbe u Trebinju je iznosila 309 KM, a prosječna vrijednost je bila ispod 100 KM.
“Kada je riječ o pošiljkama koje se uvoze putem aplikacije Temu, analiza do sada dostavljene i predočene dokumentacije carinskim kancelarijama pokazuje da se radi o pošiljkama s ‘robom zanemarive vrijednosti’. Te pošiljke su poslane direktno iz druge države fizičkim licima u Bosni i Hercegovini, na različite adrese, i ne prelaze iznos od 300 KM po pošiljci. Za ove pošiljke traži se oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, u skladu s članom 207. Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini te članovima 24. i 25. Odluke o uslovima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina”, kazali su nam iz UIO.
Carina se u BiH ne plaća za pakete u vrijednosti ispod 300 KM.
Kada paketi stignu u BiH prvo idu na carinsku inspekciju, a onda ih preuzmu pošte za isporuku na adresu.
Ekonomski analitičari često ističu negativne posljedice globalnih platformi poput Temua, a koje su sve popularnije među mlađim generacijama.
Jedna od negativnih posljedica je, kako navode, manja potrošnja u domaćim maloprodajama.
I dok se mnogi pitaju zbog čega Kina agresivnom kampanjom nudi širok asortiman proizvoda po izrazito niskim cijenama, svjetski ekonomski analitičari smatraju da na taj način Kina želi napraviti zalihe strane valute poput eura i dolara.
(Klix)
