Search
Close this search box.

Kakva je sigurnost u bh. rudnicima?

Podijeli članak:

Rudarska nesreća u Rudniku lignita Mramor kod Tuzle, ponovo je otvorila brojna pitanja o bezbjednosti u rudnicima, posebno kada je ovaj rudnik u pitanju gdje se radi uz pomoć najstarijih metoda iskopavanja. U nesreći je smrtno stradao pedesetjednogodišnji rudar a akcija potrage trajala je pet dana. Zbog ove tragedije danas je u Srebreniku Dan žalosti.

Kolega nastradalog rudara, također prvi kopač u Rudniku lignita Mramor, kaže da se u ovom pogonu godinama radi u izuzetno teškim uslovima koji utiču na produktivnost, ali i na sigurnost rudara.

“21 godinu radim izuzetno težak posao. Imao sam priliku da radim na kompleksnom mehanizovanom čelu. Dosta humanije. Znači, tu radimo iz podgrađenog prostora, a dajemo duplo veću proizvodnju sa istim brojem ljudstva”, ističe Samed Muminović, prvi kopač u Rudniku lignita Mramor za BHRT.

Zastarjela mehanizacija?

Nakon što je zbog dotrajalosti 2018. godine stavljeno van funkcije, za kupovinu novog široko mehanizovanog čela više je puta raspisivan tender. U Sindikatu Rudnikа lignita Mramor nemaju informaciju da se od realizacije ove ideje odustalo.

“Osnovni problem je što je u Rudniku Mramor bila mehanizacija koja se pokazala fantastičnom, koja je humanizirala rad, koja je dovela do ekonomski opravdane proizvodnje”, ističe Senad Sejdić, predsjednik Sindikata u Rudniku lignita Mramor.

Stručnjaci iz oblasti rudarstva nesreću koja se nedavno dogodila u Rudniku lignita Mramor ne žele nužno dovoditi u vezu sa široko mehanizovanim čelom. Profesor sa Rudarsko-geološko građevinskog fakulteta u Tuzli, Sabid Zekan, smatra da se rudarske nesreće dešavaju i zbog drugih faktora.

“Dešavaju se zato što je vrlo teško izvaditi ugalj kao korisnu sirovinu, odvojiti je od jalovinskog prostora, transportovati je i izvući je na površinu, posebno ovdje u podzemnoj eksploataciji”, kaže Sabit Zekan, profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu Tuzla.

Smanjiti troškove

Jamska eksploatacija je nešto od čega se i predstavnici Elektroprivrede i vlasti sve više odmiču jer, osim velikih rizika, puno i koštaju.

“Sve jame u kojima se kopa ugalj, trebale bi u narednom periodu da više ne postoje. Zašto? Preskupo je da silazimo na desetine i stotine metara da bismo dobijali ugalj. Imamo dovoljno površinskih kopova, koji su još uvijek kvalitetni i moramo ih iskoristiti za naredni period. Sve ovo što povećava troškove moramo smanjiti za naredni period”, smatra Vedran Lakić, ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi FBiH.

Ministar Lakić ističe siguran put prema dekarbonizaciji i pravednoj tranziciji, ali i da je to proces koji će trajati godinama. Rudari se pitaju kako do tada raditi uz stalne zahtjeve za povećanom proizvodnjom, bez adekvatnog ulaganja u mehanizaciju na čiju potrebu, uz osiguranje humanijeg pristupa, stalno ukazuju.

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Uprkos brojnim upozorenjima nadležnih institucija iz godine u godinu o tome šta se sve...

Nova studija je otkrila da navike spavanja mogu biti rani znak potencijalnog lupusa.

Proizvodnja cigareta nekada je zahtijevala tehnologiju koja je bila smještena samo u velikim fabrikama....

Slovenija će produžiti kontrole na granici s Hrvatskom i Mađarskom za još šest mjeseci,...

Italijanska Serija A naredne sezone bi mogla imati šest predstavnika u Ligi prvaka, što...

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, uz podršku Vlade Njemačke putem Deutsche Gesellschaft für Internationale...