Gdje je Bosna i Hercegovina danas, šta karakteriše akuelne političke prilike i koji su izazovi na putu približavanja ka članstvu u Evropskoj uniji. Kakav je standard života i poštivanje ljudskih prava, a koliko izražena retorika podjela?
Danas, u 2023. godini, Bosna i Hercegovina zahvaljujući politikama podjela nije država iz referendumskog pitanja. Poručuju oni koji su nakon završetka rata vjerovali da će u narednih 30 godina BiH graditi institucije koje vode ka modernoj, evropskoj državi.
MIRO LAZOVIĆ, sudionik pregovora u Daytonu
“BIH je razapeta država između Dejtona i Brisela. Dejton afirmira politike podjele, a Brisel od nas traži da pravimo građansku državu, što je u ovom trenutku zaista teško”.
Da je teško, zahvaljujući političkoj situaciji, jasno je i građanima, koji o državi blagostanja mogu samo sanjati. Bh. realnost je korupcija, kriminal, nacionalističke politike koje paralizuju državu. Uz globalna dešavanja, neslaganja u BiH su još i izraženija.
DENIS ZVIZDIĆ, dopredsjedatelj Zastupničkog doma PSBiH
“U ovom trenuku suočeni smo sa brojnim geopolitičim izazovima. Mislim da je više nego ikada potrebno mudro i snažno političko lidersko vodstvo koje će BIH u ovim turbulentnim vremenima poziconirati u skladu sa našim državotvornim interesima.”
Političko liderstvo propagira EU put i napredak, a državnotvorne interese svako tumači na svoj način. Neriješena pitanja na stolu. Pitanja prenosa nadležnosti, pitanje državne imovine i prvosuđa-rak rane, i dalje vode ka dubljim retorikama podjela.
MILAN PETKOVIĆ, zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH
“Pogotovo kada su upitanju prenosi nadležnosti u određenim stavarima. Takođe, mi iz RS-a intistiramo na gašenju kancelarije VP, odlasku stranih sudija.”
I tako godinama loptica odgovornosti se prebacuje sa jednih na druge. Ima li onda rješenja?
CHRISTIAN SCHMIDT, visoki predstavnik u BiH
“Mi to moramo raditi zajedno i bez obzira na određene izjave koje čujemo od Dodika, mi moramo sjesti zajedno i raditi na tome i razmišljati kako možemo doći do bolje budućnosti bih unutar EU, i pune implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma.”
A puna implementacija Dejtonskog sporazuma, uprkos ograničenjima, znači voditi državu ka članstvo u EU, i pod NATO kišobran. Za članstvo deklarativno su sve političke opcije. Napretka ima, ali za europski san potrebno je više zalaganja, povjerenja, reformi. NATO put popoločan neslaganjima.
MARINA PENDEŠ, Klub hrvatskog naroda u DN PSBiH
“Kad se mi vratimo sami sebi kada budemo radili na povjerenju između naša tri naroda u BiH i onih koji se tako ne izjašanjavaju mislim da će i BiH brze doći i do svog cilja, a to je EU i NATO.”
NERZUK ĆURAK, profesor na Fakultetu političkih nauka UNSA-e
“Svaki dan imate samo proizvodnju nepovjerenja, straha, a onda vi u kontaktu sa običnim ljudima vidite da je to jedna produkcija s kojom se ogroman broj naroda uopšte ne slaže.”
Ne slažu jer je većina za europsku BiH, a političari su ti koji ih koče. I to su dokazali. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, broj osoba do 18 godina bio je gotovo 700 hiljada. Projekcije za ovu godinu su da ih je sada 560 hiljada. I to je najveći izazov sa kojim se suočava BiH. A, politike to ignorišu.
