Izbori u Jajcu kroz godine donose značajnu dinamiku političkog života ove općine. Kroz različite cikluse, građani su imali priliku da biraju svoje predstavnike, što je oblikovalo političku sliku i opći razvoj lokalne zajednice, piše Jajce Online.
Od 2008. godine, kada je broj birača bio nešto manji, do 2024. godine, kada su se kandidati i stranke prilagođavali potrebama i izazovima savremenog političkog života, izbori su pokazali kako se mijenjaju prioriteti i sklonosti birača. Kroz analizu rezultata izbora, vidimo kako su se političke stranke, kao i kandidati, oblikovali na osnovu regionalnih i nacionalnih interesa, ali i specifičnih potreba Jajca i njegove šire zajednice.
Ovaj članak pruža pregled ključnih trenutaka u izbornim ciklusima i njihovom utjecaju na politički krajolik Jajca, s posebnim naglaskom na izborne rezultate od 2008. do 2024. godine.qw
Izbori 2008. godine
- Broj birača: 21.963
- Broj biračkih mjesta: 36
- Broj kandidata: 3
- Nisvet Hrnjić (Savez SDA-SBiH) osvojio je 7.573 glasa, od kojih je 244 glasa stiglo iz dijaspore.
- Željko Bojčetić (Hrvatska koalicija – HDZ BiH, HDZ 1990, HKDU BiH) osvojio je 6.400 glasova, od kojih 270 glasa dolazi iz dijaspore.
- Angijad Hadžiosmanović (ANGO) osvojio je 545 glasova, od kojih 35 glasa dolazi iz dijaspore.
Izbori 2012. godine
- Broj birača: 24.125
- Broj biračkih mjesta: 36
- Broj kandidata: 6
Rezultati glasanja:
- Važeći listići: 13.250
- Nevažeći prazni listići: 157
- Nevažeći listići po drugim kriterijumima: 270
Kandidati i broj glasova:
- Edin Hozan (SDA): 4.676 glasova (od toga iz dijaspore: 91)
- Dario Burić (HDZ BiH): 2.981 glasova (od toga iz dijaspore: 352)
- Vesna Dramac (Nezavisni kandidat): 2.479 glasova (od toga iz dijaspore: 77)
- Fahrudin Joldić (SDP): 1.588 glasova (od toga iz dijaspore: 34)
- Nikola Bilić (Hrvatska koalicija za Jajce – HDZ 1990, HKDU BiH): 838 glasova (od toga iz dijaspore: 13)
- Samir Kesten (SBB BiH): 688 glasova (od toga iz dijaspore: 13)
Izbori 2016. godine
- Broj birača: 25.312
- Broj biračkih mjesta: 36
- Broj kandidata: 3
Rezultati glasanja:
- Važeći listići: 12.923 (94,92%)
- Nevažeći prazni listići: 485 (3,56%)
- Nevažeći listići po drugim kriterijumima: 206 (1,51%)
Kandidati i broj glasova:
- Edin Hozan (SDA/SBB): 7.092 glasova (od toga iz dijaspore: 194)
- Stipan Jezerčić (Zajedno za bolje sutra Jajcu – HDZ BiH, HDZ 1990): 5.831 glasova (od toga iz dijaspore: 932)
Izbori 2020. godine
- Broj birača: 25.857
- Broj biračkih mjesta: 36
- Broj kandidata: 4
Rezultati glasanja:
- Važeći listići: 12.031 (96,49%)
- Nevažeći prazni listići: 304 (2,44%)
- Nevažeći listići po drugim kriterijumima: 134 (1,07%)
Kandidati i broj glasova:
- Edin Hozan (SDA): 6.271 glasova (od toga iz dijaspore: 387)
- Anto Brtan (HDZ BiH): 4.624 glasova (od toga iz dijaspore: 1.364)
- Ismar Halilović (Narod i Pravda): 1.082 glasova (od toga iz dijaspore: 43)
- Ljubo Marušić (Nezavisni kandidat): 54 glasova (od toga iz dijaspore: 2)
Izbori 2024. godine
- Broj birača: 26.030
- Broj biračkih mjesta: 36
- Broj kandidata: 3
Rezultati glasanja:
- Važeći listići: 10.432 (93,39%)
- Nevažeći prazni listići: 488 (4,37%)
- Nevažeći listići po drugim kriterijumima: 250 (2,24%)
Kandidati i broj glasova:
- Edin Hozan (SDA): 5.475 glasova (od toga iz dijaspore: 224)
- Božana Bilandžija (HDZ BiH): 4.345 glasova (od toga iz dijaspore: 560)
- Redžo Kurić (Koalicija Trojka – SDP BiH, NIP, NS): 612 glasova (od toga iz dijaspore: 23)
Pregled broja birača (2008–2024)
- 2008. godina: 21.963 birača.
- 2012. godina: značajan porast na 24.125 birača (+2.162).
- 2016. godina: 25.312 birača, nastavak blagog rasta (+1.187).
- 2020. godina: broj birača dosegao 25.857 (+545).
- 2024. godina: blagi porast na 26.030 birača (+173).
Porast broja birača posebno je bio izražen između 2008. i 2012. godine, što može odražavati prirodni rast stanovništva i veći angažman dijaspore, dok su kasniji porasti manje izraženi, što ukazuje na stabilizaciju biračkog tijela.
Analiza glasova kandidata kroz godine
Edin Hozan (SDA) dominira na političkoj sceni Jajca od 2012., sa stabilnim brojem glasova kroz sve cikluse, ali s primjetnim padom u 2024.:
- 2008 Nisvet Hrnjić (Savez SDA-SBiH) osvojio je 7.573 glasa,
- 2012: Osvojio 4.676 glasova,
- 2016: Glasovi za SDA/SBB su se značajno povećali na 7.092,
- 2020: Blagi pad na 6.271 glas,
- 2024: Nastavak pada na 5.475 glasova.
Ovaj trend pokazuje da, iako Edin Hozan uživa široku podršku, postoji blaga tendencija smanjenja broja njegovih birača, možda zbog zasićenja biračkog tijela ili konkurencije.
HDZ BIH kandidati su kroz godine pokazali stabilnu podršku, ali su doživjeli oscilacije:
- 2008: Koalicioni kandidat Željko Bojčetić osvojio je 6.400 glasova,
- 2012: Dario Burić dobio je 2.981 glas, što predstavlja značajan pad,
- 2016: HDZ BIH kroz koaliciju sa HDZ 1990 povećava podršku na 5.831 glas,
- 2020: Anto Brtan dobija 4.624 glasa, što pokazuje blagi pad,
- 2024: Božana Bilandžija bilježi rast na 4.345 glasova, iako je to manje nego 2016., pokazujući stabilnu, ali ne rastuću podršku.
Drugi kandidati:
Nezavisni kandidati, kao i oni iz političkih opcija koje nisu deo tradicionalnih stranaka poput SDA ili HDZ-a, često donose svež pristup i nove ideje na političku scenu.
Njihova prednost leži u tome što se ne moraju pridržavati partijskih disciplina, što im omogućava veću fleksibilnost u odlučivanju i predstavljanju interesa građana bez ograničenja koja dolaze od partijskih struktura. Ovo im daje slobodu da se fokusiraju na konkretne lokalne probleme i potrebe, bez straha od unutrašnjih političkih sukoba.
Izbori 2008. godine:
- Angijad Hadžiosmanović (ANGO): 545 glasova (35 glasova iz dijaspore).
Izbori 2012. godine:
- Vesna Dramac (Nezavisni kandidat): 2.479 glasova (77 glasova iz dijaspore),
- Fahrudin Joldić (SDP): 1.588 glasova (34 glasova iz dijaspore),
- Nikola Bilić (Hrvatska koalicija za Jajce – HDZ 1990, HKDU BiH): 838 glasova (13 glasova iz dijaspore),
- Samir Kesten (SBB BiH): 688 glasova (13 glasova iz dijaspore).
Izbori 2016. godine:
- Stipan Jezerčić (Zajedno za bolje sutra Jajcu – HDZ BiH, HDZ 1990): 5.831 glasova (932 glasa iz dijaspore).
Izbori 2020. godine:
- Ismar Halilović (Narod i Pravda): 1.082 glasova (43 glasa iz dijaspore),
- Ljubo Marušić (Nezavisni kandidat): 54 glasova (2 glasa iz dijaspore).
Izbori 2024. godine:
- Redžo Kurić (Koalicija Trojka – SDP BiH, NIP, NS): 612 glasova (23 glasa iz dijaspore).
Glasovi iz dijaspore
Glasovi dijaspore odigrali su značajnu ulogu u rezultatima izbora, ali uz vidljive fluktuacije:
- Edin Hozan (SDA): Dijaspora ga podržava sa stalnim, ali umjerenim brojem glasova (91 glas u 2012., rast na 387 u 2020., blagi pad na 224 u 2024.),
- HDZ kandidati: HDZ bilježi najveći angažman dijaspore. Na primjer, u 2012. godini kandidat HDZ-a Dario Burić dobio je 352 glasa iz dijaspore, a Anto Brtan 1.364 glasa 2020., dok je Božana Bilandžija 2024. zabilježila 560 glasova iz dijaspore.
Povećani angažman dijaspore za HDZ BiH može se pripisati snažnim vezama bosanskohercegovačkih Hrvata sa zajednicama u inostranstvu, dok se stabilnost podrške SDA-u iz dijaspore može pripisati dugogodišnjoj lojalnosti glasača ovoj stranci.
Ovi izbori pokazuju važnost mobilizacije dijaspore, kao i kontinuirano prilagođavanje političkih strategija kako bi se zadovoljili zahtjevi rezidentnih birača u Jajcu.
Izlaznost na izborima
Izbori 2008. godine:
- Broj birača: 21.963
- Broj glasova: 14.518 glasova
- Izlaznost: 66,2%
Izbori 2012. godine:
- Broj birača: 24.125
- Važeći listići: 13.250
- Izlaznost: 54,9%
Izbori 2016. godine:
- Broj birača: 25.312
- Važeći listići: 12.923
- Izlaznost: 51,1%
Izbori 2020. godine:
- Broj birača: 25.857
- Važeći listići: 12.031
- Izlaznost: 46,5%
Izbori 2024. godine:
- Broj birača: 26.030
- Važeći listići: 10.432
- Izlaznost: 40,1%
Nevažeći listići kao indikator političkog nezadovoljstva?
Broj i postotak važećih i nevažećih listića može biti pokazatelj angažmana birača i njihove informisanosti o kandidatima.
- 2008: Važeći listići činili su 94,93%.
- 2012: Blagi pad na 94,15% važećih listića
- 2016: Zabilježeno povećanje na 94,92% važećih listića
- 2020: Najviši postotak važećih listića – 96,49%
- 2024: Blagi pad na 93,39%
Primjetan porast broja nevažećih listića u 2024. godini, gdje je nevažećih praznih listića bilo 488 (4,37%) i dodatnih 250 (2,24%) po drugim kriterijumima, može biti značajan pokazatelj sve većeg nezadovoljstva ili konfuzije među biračima. U poređenju s 2020. godinom, kada je bilo manje nevažećih listića (2,44% praznih i 1,07% po drugim kriterijumima).
Za uspješnije izbore u budućnosti, političke stranke bi mogle da analiziraju razloge ovih nevažećih glasova kako bi razumjele potrebe i očekivanja birača koji su svoje nezadovoljstvo izrazili ovim putem.
Pojava novih političkih snaga i izborna dinamika
Pojava koalicije Trojka (SDP BiH, NiP, NS) na izborima 2024. godine unijela je novu dimenziju u politički pejzaž Jajca, no rezultati ove političke opcije, koja je osvojila svega 612 glasova, ukazuju na značajne izazove u procesu njenog etabliranja među biračima. Nizak broj osvojenih glasova može se pripisati slabijoj prepoznatljivosti stavova i programa koalicije među lokalnim glasačima, kao i snažnoj političkoj lojalnosti koju birači već gaje prema dugogodišnjim strankama poput SDA i HDZ-a.
Poseban faktor koji je oblikovao izborni proces jeste uloga dijaspore, koja tradicionalno pruža snažnu podršku HDZ-u. Ovaj segment biračkog tijela ima stabilne i organizovane veze s političkim opcijama u domovini, što HDZ-u daje značajnu prednost na izborima. S obzirom na visoki odziv dijaspore na pozive HDZ-a, jasno je da će političke stranke poput SDA morati prepoznati značaj regionalne i međunarodne mobilizacije u budućim izbornim ciklusima. Ojačavanje kontakata s dijasporom, naročito kroz digitalne kampanje i direktne inicijative, moglo bi biti ključna strategija za pribavljanje dodatne podrške među Bosancima i Hercegovcima u inostranstvu.
Rezultati izbora u Jajcu također ukazuju na potrebu za inovacijama i prilagođavanjem političkih kampanja novim izazovima i zahtjevima biračkog tijela. Pad podrške etabliranim kandidatima, zajedno s porastom broja nevažećih listića, jasno signalizira da birači traže novi pristup, bilo kroz nove političke opcije ili kroz reforme unutar postojećih stranaka.
Iako je izlaznost u Jajcu ostala stabilna, rast broja nevažećih listića može ukazivati na sve veće političko nezadovoljstvo među biračima. U tom kontekstu, političke stranke će morati usmjeriti svoje kampanje ka jačoj transparentnosti i jasnijim političkim porukama, kako bi odgovorile na rastuće zahtjeve biračkog tijela za promjenama. Za dugoročni uspjeh, sve političke opcije moraju pažljivo analizirati ove trendove i prilagoditi svoje strategije kako bi osigurale stabilnu i održivu političku podršku u budućim izbornim ciklusima.
Stoga će budući izbori zahtijevati dodatnu pažnju prema potrebama građana, jačanje političkih programa i bolje povezivanje sa svim segmentima društva, kako bi se ostvario veći nivo povjerenja i angažmana birača.
(Jajce Online)
