Čak 41 povreda na radu sa teškim tjelesnim povredama i smrtnim ishodom registrovana je na području Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) ove godine. Prošlomjesečna povreda radnika na sanaciji krova zgrade Bosanskog narodnog pozorišta Zenica koja je mjesec dana kasnije rezultirala smrću ozlijeđenog radnika, otvorila je mnoga pitanja. Da li je broj inspektora zaštite na radu, na terenu premali, da li se u zaštitu na radu ulaže zbog radnika ili zbog rigoroznih kazni?
Usljed eksplozije plinske boce tokom radova na sanaciji krova na zgradi Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, krajem septembra su ozlijeđena dva radnika. Jedan od njih koji je zadobio teške i opasne povrede, preminuo je.
lzdate su Naredbe za potrebna vještačenja, a nakon što je povrijeđeno lice preminulo, izdata je i Naredba za obdukciju tijela preminule osobe. U navedenom predmetu poduzimaju se sve potrebne mjere radi utvrđivanja okolnosti koje su dovele do ovog slučaja.
HAZIM PAŠALIĆ, inspektor za zaštitu na radu ZDK
“Uviđajne radnje su još uvijek su u toku, tako da u tom pogledu ne mogu ništa reći. Nije zapisnik još završen, dakle mi smo čekali da vidimo šta će se desiti s tim radnikom, nažalost radnik je preminuo tako da će uviđaj sam teći bez izjava povrijeđenog radnika”.
Kako saznaje BHT1, poginuli radnik bio je uposlenik jednog rudnika, a poslove na sanaciji krova u ime izvođača radova radio je na crno. Samo u ovoj godini na području Zeničko-dobojskog kantona desila se 41 teža ozljeda na radu, najviše na poslovima-građevine, šumarstva, industrije. U cijelom kantonu na devet hiljada poslovnih subjekata rade samo tri kantonalna inspektora zaštite na radu.
SELVEDIN ŠATOROVIĆ, predsjednik Saveza samostalnih sindikata FBiH
“Mi još uvijek nemamo u potpunosti implementiran zakon o zaštiti na radu. Neophodno je donošenje brojnih pravilnika, ali ono što Savez samostalnih sindikata stalno ističe jeste nedostatak inspektora. Trebamo jačati te inspekcijske organe na način da se prevenira rad u sivoj zoni”.
KENAN MUJKANOVIĆ, predsjednik Sindikata metalaca ZDK
“Ti ljudi ne mogu ni teoretski obići sve firme i utvrditi u kojoj mjeri i da li se poštuje Zakon o zaštiti na radu. Onaj ko nije poštovao stari zakon o zaštiti na radu, ne poštuje ni novi zakon. Taj problem je posebno raširen u firmama iz realnog privatnog sektora”.
Ipak, kantonalni inspektor tvrdi da se djelovanje zakona vidi po broju prijava. Po novom zakonu, kazne su rigoroznije.
HAZIM PAŠALIĆ, inspektor za zaštitu na radu u ZDK
“Najveći broj prijava se odnosi za neizdavanje takozvanog ozljednog lista/izvještaja o nesreći na poslu, gdje poslodavci priznaju odnosno ne priznaju povredu na radu randiku koja se desila”.
Кompanija Kakanj cement već deset godina ima poseban standard koji propisuje mjere sigurnosti na radu. Кroz sedmicu zaštite na radu simuliraju određene potencijalne opasnosti da bi se više od 200 radnika obučilo kako reagovati.
IZUDIN NEIMARLIJA, izvršni direktor za proizvodnju Kakanj Cement
“Radeći na bilo kojoj poziciji njihova obaveza je i da vide potencijalne opasnosti, odnosno da ih prijave jer postoji sistem u koji se unose sve te prijave. Naravno, reagujemo hitno”.
U ovoj kompaniji posljednjih pet godina nije bilo niti jedne ozljede na radu.
HASAN SKOPLJAKOVIĆ, zavarivač u kompaniji Kakanj Cement
“Zakon k'o zakon, to je manje-više, ali bitno je da se mi kao radnici ne povrijedimo na poslovima, da se pridržavamo tih zaštitnih mjera, tako da se posao uradi adekvatno”.
Pozitivnih primjera ima, ali i onih tamnijih s početka priče. To se može vidjeti i u ljetnim mjesecima kada veliki broj radnika radi na vrtoglavo visokim temperaturama.
