Piše: Adna Smajlović Skopljak
Pokretač svega je ideja i prvo šta je potrebno za pokretanje vašeg biznisa. Shodno Vašim sposobnostima dolazi ideja, a zatim mnogobrojna pitanja i nedoumice šta Vam je sve potrebno i koliko čitav taj proces traje. Prije svega potreban Vam je poslovni plan koji sadrži odgovore na pitanja šta ćete raditi, za koga, kojim sredstvima i slično, a potom je potrebno istraživanje tržišta,piše Jajce Online.
Prvo pitanje s kojim se vrlo često susrećemo je: „želim pokrenuti biznis, šta otvoriti – obrt , d.o.o. ili nešto drugo“? Pored ova dva, postoje razni drugi oblici pravnih subjekata kao što su dioničko društvo, udruženje, fondacija, predstavništvo, društvo s neograničenom odgovornošću i slično, međutim dva najčešća oblika osnivanja pravnih subjekata su obrt i d.o.o. Prvenstveno, bitno je naglasiti da su oba oblika zakonske kategorije, čije je osnivanje utvrđeno zakonima, a odabir prvenstveno ovisi o vrsti i obimu planiranih djelatnosti, početnim ulaganjima i visini osnivačkog kapitala.
Samostalno obavljanje djelatnosti odnosno obrt je najjednostavniji organizacioni oblik poslovanja. Na entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou se uređuju određeni segmenti poslovanja samostalnih poduzetnika, od registracije i osnivanja, preko vođenja poslovnih knjiga i plaćanja poreza, do posebnih uslova koje poduzetnici moraju ispuniti kako bi mogli obavljati određenu samostalnu djelatnost.
Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih i registrovanih privrednih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju, od strane fizičkih lica sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu (Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima (“Službene novine Federacije BiH” br.75/21)). Postoje različite vrste obrta, međutim osnovna podjela je na vezane i posebne obrte. Obrt se može obavljati kao osnovno, dopunsko i dodatno zanimanje.
Glavna prednost obrta je u tome što za njegovu registraciju i početak nisu potrebna velika finansijska sredstva, nego mali početni kapital i ljudi s puno volje i malo radnog iskustva oko vođenja obrta.
Treba napomenuti da na području Srednjobosanskog kantona ima preko 2.900 registrovanih obrta, i čak preko 4.300 zaposlenih u obrtima.
Troškovi registracije samog obrta se razlikuju od općine do općine, međutim iznose oko 1.000,00 KM (uključujući: taksu za registraciju, troškove ovjere potrebnih dokumenata za osnivanje, izrada pečata i inicijalna fiskalizacija);
OPŠTI USLOVI ZA OSNIVANJE OBRTA:
a) da je državljanin Bosne i Hercegovine,
b) da je poslovno sposoban,
c) da mu pravosnažnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja privredne djelatnosti, dok ta mjera traje.
Posebni uslovi za osnivanje obrta se odnose na stručnu spremu u zavisnosti od djelatnosti, zdravstveni uslovi, patentno pravo, te da ima voditelja obrta u posebnim uslovima.
Najčešće postavljena pitanja:
KAKO OSNOVATI OBRT, KOME SE OBRATITI?
Postupak osnivanja obrta se pokreće podnošenjem zahtjeva kod nadležnog organa.
KO JE NADLEŽNI ORGAN?
Nadležni organ je općina.
KOLIKO TRAJE OSNIVANJE OBRTA?
7 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Potrebni dokumenti za osnivanje obrta su:
- Uvjerenje o državljanstvu ili ovjerena kopija lične karte;
- Uvjerenje o poslovnoj sposobnosti;
- Ljekarsko uvjerenje;
- Uvjerenje Nadležnog suda (Opštinskog i Suda za prekršaje) da nije izrečena pravomoćna sudska presuda, obavljanja obrta dok ta mjera traje;
- Uvjerenje o izmirenim poreznim obavezama da nema neizmirenih finansijskih, porezskih i drugih obaveza.
Nakon podnošenja svih potrebnih dokumenata, potrebno je sačekati do dobijanja Rješenja, a čije vrijeme zavisi od nadležne općinske službe koja izdaje rješenje.
Kada ste dobili Rješenje, potrebno je da isto kopirate u više primjeraka jer će vam u svakoj instituciji dalje tražiti kopiju. Po dobijanju Rješenja, pristupate izradi pečata na kojem će biti ispisan obrt , to jeste podaci na pečatu biti identični kao podaci na Rješenju.
Izrada pečata traje oko dan i iznosi do 50 KM zavisno od vrste pečata. Po preuzimanju rješenja, potrebno je da odete u nadležnu Službu Federalnog zavoda za statistiku u vašem kantonu, radi razvrstavanja po djelatnosti, sa sljedećim dokumentima: Kopijom rješenja; pečatom;popunjenim PFL-3 obrascem.
Po dobijanju Rješenja i obavještenja o razvrstavanju od Federalnog zavoda za statistiku, podnosite prijavu Uredu za registraciju Porezne uprave FBiH za dobijanje ID (identifikacionog broja) odnosno JIBb-a (jedinstveni identifikacioni broj) i Uvjerenja o poreznoj registraciji.
Tom prilikom, potrebno je da ponesete propisanu dokumentaciju. Ukoliko je dostavljena dokumentacija kompletna, istinita, tačna i korespondira sa podacima sa kojima raspolaže Porezna uprava, vaš zahtjev će biti obrađen i odmah će biti izdato Uvjerenje o poreznoj registraciji u kojem je sadržan ID odnosno JIB. Ako nema nepravilnosti, prijem, obrada zahtjeva i izdavanje uvjerenja o poreznoj registraciji radi se na dnevnom nivou kako bi se za stranke izbjegli dodatni troškovi.
Nakon što ste preuzeli Uvjerenje o poreznoj registraciji, da biste otpočeli sa radom, potrebno je da otvorite i žiro-račun u poslovnoj banci. Svaka banka ima sopstvenu procedure i potrebnu dokumentaciju za otvaranje žiro-računa.
Sijedeći korak je obaveza prijave vlasnika i zaposlenika u Jedinstveni sistem registracije, naplate i kontrole doprinosa Porezne uprave Federacije BiH i prijava zaposlenika u Poreznoj upravi prema sjedištu obrta, a na osnovu Ugovora o radu i popunjenog obrasca JS 3100.
Kako bi vlasnik obrta/slobodnih zanimanja i zaposlenici ostvarili pravo na lične odbitke potrebno je da, svaki, pojedinačno, predaju Zahtjev za izdavanje porezne kartice (obrazac PK-1001) nadležnoj ispostavi Porezne uprave Federacije BiH, prema svom prebivalištu, i dokumentaciju u skladu sa Uputstvom FMF-a.
Poslije prijave zaposlenika ili paralelno s njom, treba da provedete aktivnosti propisane Zakonom o fiskalnim sistemima. Za razliku od dosadašnjih procedura, fiskalizacija najviše košta, i to u prosjeku 700 KM (uređaj + priključak). Postupak fiskalizacije može potrajati, čak i po nekoliko mjeseci. Međutim, to ne znači da obrtnik ne može obavljati djelatnost bez fiskalnog uređaja.
Vlasnik obrta se, po registraciji, odlučuje za prijavu u sistemu PDV-a ili ne. Ukoliko obrtnik predviđa godišnji promet veći od 50.00 KM – mora se prijaviti u sistem PDV-a, ali ukoliko planira godišnji promet manji od 50.000 KM – ne mora se prijaviti u sistem PDV-a, ali može dobrovoljno izvršiti prijavu u sistem PDV-a.
Taksa za prijavu u sistem PDV-a iznosi 15 KM + troškovi kopiranja i ovjere dokumenata koji se prilažu uz obrazac Prijave.
| AKTIVNOST | Troškovi/KM |
| Taksa za osnivanje obrta | 80,00 |
| Dodatne takse, troškovi kopiranja i sl. | 30,00 – 50,00 |
| Izrada pečata | 30,00 -50,00 |
| Kopiranje i ovjera dokumenata | 10,00 -20,00 |
| Inicijalna fiskalizacija | 650,00 – 700,00 |
| Registracija u sistem PDV-a | 15,00 |
| TROŠKOVI OSNIVANJA OBRTA | ≈ 900,00 KM |
PROCJENA TROŠKOVA ZA POKRETANJE OBRTA (okvirno)
(Jajce Online/Adna Smajlović Skopljak)
