Kako najmlađa doktorica nauka u BiH i poduzetnica gradi bolji pristup lijekovima u farmaceutskoj industriji?

Podijeli članak:

prefix_U glavnom gradu države ne postoje uslovi da na fudbalskim stadionima igra “A” reprezentacija BiH, najbolji stadion je u Zenici, ali ni Bilino polje ne ostavlja goste oduševljenim.   Odigrala je bh. selekcija susrete 3. i 4. kola UEFA-ine Lige nacija protiv Njemačke i Mađarske. Došle su ove selekcije predvođene velikim zvijezdama poput Bayernovih Kimmicha, Rudigera ili Gnabryja, dok je selekciju Mađarske u Zenicu dovela vedeta Liverpoola Dominic Szoboszlai.  Očekivali su navijači, ali i u našem nacionalnom timu kako će Bilino polje biti “X” faktor naše selekcije, da će huk sa tribina impresionirati i “zaplašiti” rivale, ali čini se kako je realnost drugačija.  Slavili su Nijemci rutinski, a stiče se dojam kako je Mađarska još lakše stigla do trijumfa golovima zvijezde Liverpoola.  Navijači putovali u Zenicu Dolazak reprezentacije Njemačke, jedne od najtrofejnijih selekcija svijeta, izazvalo je veliko interesovanje bh. javnosti za ulaznicama, ali više od uobičajenog broja na stadionu Bilino Polje, nije ih bilo. Gledaoci su morati putovati do Zenice kako bi posmatrali mečeve nacionalne vrste.  Nijemci su na press konferenciji pred meč sa našim nacionalnim timom komentarisali uslove i stadion, ali na blaži način, uz spominjanje “šarmantnosti”.  Selektor Elfa dobio je pitanje njemačkog novinara koji je aludirao na “šarmantnost stadiona” Bilino polje, a rekao je sljedeće:  “Slažem se s vama, definitivno šarmantan stadion. Za nas ništa nije posebno. Igrali smo na takvim i boljim stadionima. Tuš kabine me ne zanimaju, svakako se neću tuširati. A to što je Demirović rekao ne znam šta je mislio, vjerovatno je manje navijača ali znaju biti jako bučni.”  Svoj komentar o svlačionicama našeg najboljeg stadiona dao je i golman Nubel:  “Ja ću se tuširati i nemam problem s tim, ne može se porediti s našim stadionom u Stuttagartu, ali nemam problem s tim.”  Međutim, sve oko prostorija zeničkog stadiona ispratio je i njemački RTL, koji ni najmanje nije bio oduševljen uslovima u kojim će boraviti reprezentativci Njemačke.  RTL ŠOKIRAN USLOVIMA U ZENICI  Njemački RTL šokiran uslovima u Zenici: Možemo li bolje od ovoga? Nogomet 10. okt 2024 0 Zašto se ne igra u glavnom gradu? Iako ljudi iz drugih bh. gradova moraju putovati i do Sarajeva, nelogično je da Zmajevi sve utakmice nacionalne vrste nikako ne mogu gledati u glavnom gradu BiH, gdje postoji najveći broj ljudi koji bi došli na meč.  Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja, ako ne i unikat u Evropi po tome što svoje domaće utakmice ne igra u glavnom gradu. Brojne selekcije “Starog kontinenta” također igraju u gradovima koji nisu prijestonice, no više zbog izbora da i ostalim gradovima nekada ponude sportski spektakl, dok je dok nas situacija drugačija.  Naime, u Sarajevu, iako postoje dva stadiona gdje igraju dva najveća kluba u Bosni i Hercegovini, uslovi za odigravanje internacionalnih utakmica još uvijek nisu zadovoljavajući, potvrđeno je za N1 iz Nogometnog/Fudbalskog Saveza Bosne i Hercegovine. Stadioni “Asim Ferhatović – Hase” i “Grbavica” ne zadovoljavaju standarde UEFA-e kojim bi se ti stadioni proglasili stadionima kategorije 3, koja bi dozvolila organizaciju reprezentativnih mečeva.  Kako bi sarajevski stadioni bili u stanju primiti bilo koju reprezentaciju na svojim terenima, potrebno je uložiti ogromna sredstva u obnovu i prilagodbu. Već mjesecima se govori, planira, obećava, no malo toga, zapravo ništa nije urađeno.  Grbavica izgleda nešto bolje od stadiona na kojem igra FK Sarajevo. FK Željezničar je uz pomoć Saveza i svojih navijača uradio mnogo na izgradnji istočne tribine, prilagođavanja i uređenja kompletnog objekta, no prema saznanjima N1 iz N/FS BiH, teren je u jako lošem stanju, trebalo bi ga u potpunosti mijenjati, a i brojne druge stavke nisu na nivou koje očekuje UEFA.  Foto: F.Z/N1 Stadion “Asim Ferhatović – Hase” je u dosta lošijem stanju od stadiona “Grbavica” i na njemu su potrebne ogromne prilagodbe. Projekti rekonstrukcije su, prema ranijim objavama započeti. Grad Sarajevo planira rekonstrukciju istočne tribine, parkinga, VIP salona i svih ostalih zahtjeva UEFA-e kako bi se ispunili kriteriji IV kategorije i stekli uslovi za igranje međunarodnih utakmica. Procjena troškova prve faze rekonstrukcije iznosi 13,5 mil KM bez PDV-a.    Istina je da je N/FS BiH ranije organizovao utakmice A reprezentacije na stadionu “Grbavica”, no, kako nam je rečeno, odgovorne osobe iz UEFA-e bile su spremne “zatvoriti jedno oko, ili oba”, budući da je u vrijeme odigravanja tih mečeva stadion Bilino Polje bio pod suspenzijom i nije postojala niti jedna druga opcija. Kako nam je rečeno, stadion Grbavica u trenutnom stanju “može biti samo rezervna opcija”, sve dok se ne sprovedu radovi koji bi omogućili dobijanje zelenog svjetla za odigravanje međunarodnih meča sa “A” reprezentacijom.  Do tada međunarodne utakmice na stadionu Grbavica mogu igrati omladinske selekcije, kao što bi i Željezničar mogao igrati evropske utakmice, ukoliko bi izborio kvalifikaciju, no za evropski klupski fudbal i “A” reprezenzacije vrijede drugačija pravila u UEFA-i.  Nacionalni stadion je rješenje, ali… Jedno od rješenja koje bi ponudilo nov i moderan stadion koji bi ispunjavao sve moguće uslove za odigravanje međunarodnih utakmica je izgradnja novog nacionalnog stadiona.  Iako je je ranije najavljivan kao projekat koji će biti smješten u sarajevkoj općini Novi Grad, iz N/FS BiH tvrde kako je ta ideja ostala “u zraku”, te da, ukoliko se nacionalni stadion i bude gradio iznova, to se neće desiti u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.    Kako nam je rečeno, trenutne ideje idu u pravcu da stadion koji će biti obnovljen i u koji će se uložiti bude onaj u Zenici.  Niko ne tvrdi da “Zmajevi” ne bi trebali svoje utakmice igrati u Zenici, kako je to slučaj bio do sada, ali porazno je da glavni grad jedne države nema stadion na kojem bi najbolji fudbaleri iz Bosne i Hercegovine mogli igrati svoje domaće utakmice.

Una Suljić Fatić uspješna je liderica na više frontova. Najmlađi doktor nauka u BiH i specijalistica medicinske biohemije i laboratorijske dijagnostike na početku karijere postavila je sebi visoke standarde, te danas uspješno balansira između nauke, poduzetništva i javne funkcije. Osim što predaje na Fakultetu farmacije Univerziteta u Tuzli, ona je i predsjednica Komisije za stavljanje i skidanje lijekova sa liste lijekova u Kantonu Sarajevu, te osnivačica bosanskohercegovačkog brenda prirodne kozmetike i proizvodnje „Mello“. U intervjuu za Forbes BiH s Unom smo otvorili nekoliko ključnih tema iz oblasti farmacije, uključujući i dostupnost inovativnih lijekova na domaćem tržištu. Kada govori o svojim studentima i novim generacijama farmaceuta kaže da su to dobra djeca koja zaslužuju više šanse i prilika i da svaka generacija iznjedri po nekoliko pojedinaca koji se ističu.

Nove generacije farmaceuta

„Imala sam priliku da putujem i učim na različitim edukacijama, posebno u Dizeldorfu i Duisburgu, i vidjela sam koliko su naši mladi farmaceuti talentovani. Od 200 studenata kojima sam predavala, trideset ih se zaposlilo u druge farmaceutske kompanije. To su vrijedna djeca, sada su moje kolege na simpozijima. Kada se sretnemo više nije “profesorice” i “šefice”, sada je “dobar dan, kako ste?”. Postigli su nivo na kojem smo ravnopravni, ali to ima svoju težinu“, kaže Una dodajući:
„Moja dužnost je naučiti studente da budu poput mene, da stojimo rame uz rame. Ne trebam biti iznad njih, a da su oni negdje ispod. To ne treba raditi našoj djeci. Ako vidite da žele uspjeti, gurajte ih naprijed, opteretite ih ako treba, možda će im biti teško neko vrijeme, ali postat će bolji ljudi. Bolji ljudi za ovu zemlju. Oni će sutra braniti našu zajednicu, čuvati je, njegovati je. Sutra neko mora i moju djevojčicu poroditi i grlo joj pregledati. Sutra, kad dođem u bolnicu i budem stara i mene neko treba uzeti za ruku i provesti. Moramo ih učiti da budu humani, empatični, intelektualci – da budu dobri ljudi“, govori Una.

Šta je uspjeh

Snažno angažirana u nekoliko sektora, uspjeh ne veže samo za jedno polje života. „U zemlji u tranziciji, za mene je uspjeh biti zdrav. Ali je uspjeh isto tako boriti se kroz sistem i u sistemu. Uspjeh je napraviti i domaću proizvodnju. Ovo je zemlja koja njedri jako pametne i uspješne ljude. I trebamo da budemo jedni drugima dobra sinergija, vjetar u leđa. Uspjeh je biti ostvarena supruga, ostvarena majka male djevojčice. Puno je uspjeha, zavisi ko na kakav način gleda. Ali evo, uspjeh je prevashodno biti zdrav“, govori ona.

„Moja dužnost je naučiti studente da budu poput mene, da stojimo rame uz rame. Ne trebam biti iznad njih, a da su oni negdje ispod. To ne treba raditi našoj djeci. Ako vidite da žele uspjeti, gurajte ih naprijed”, Una Suljić Fatić za Forbes BiH

Preživjeti prvu i drugu godinu poslovanja, izazovno je za bilo koji start-up, ali Una, čija je poduzetnička priča sa skincare brendom Mello počela 2021. godine, je uspjela pronaći model koji je osigurao stabilnost. Ključ je kaže bila pažljiva strategija širenja distribucijskih kanala, ali i održavanje visoke kvalitete proizvoda. Znanje koje je stekla studirajući i zdravstveni menadžment ugradila je, priča nam, u postavljanje temelja i razvoj biznisa.

„Kada smo napravili naš prvi proizvod krenuli smo sa njegovom distribucijom i tako smo portfolij širili“, sjeća se Una.

Iako nije jednostavno nadmetati se sa cijenama sa globalnim brendovima na tržištu poput Nivee ili Pierre Fabrea, s obzirom na njihove masovne proizvodne kapacitete, kvalitet proizvoda je prioritet u Uninom poslovanju. „Uspjeli smo da preživimo tako što smo segmentirano širili naše distributivne kanale. Ušli smo u apoteke, a poslije toga i u mass markete, tačnije DM market, nekih šest mjeseci od nasanka.“

Ipak, uspjeh njenog poslovanja ne ogleda se samo u rastu prodaje, već i u stvaranju prilika za mlade ljude. Više od 210 studenata iz tri kantona prošlo je kroz njenu firmu, stičući svoja prva radna iskustva.

“Mislim da je i ta snaga mladosti koja je u datom momentu bila više nego potrebna napravila ovaj rezultat koji imamo danas”, naglašava Una, čiji fokus je na daljem širenje brenda kako na domaćem tako i inozemnom tržištu.

Una je najmlađi doktor nauka u našoj zemlji, Foto: Faruk Zametica

Povećano korištenje suplemenata

Od početka pandemije primjetan je porast oglašavanja proizvoda vezanih uz dodatke prehrani i suplemente. Ova industrija doživjela je procvat, ne samo na tržištu Bosne i Hercegovine, već i širom svijeta. No, pitanje ostaje – jesmo li doista postali svjesniji brige o vlastitom zdravlju ili je riječ o prolaznom trendu?

„Mislim da ovo nije prolazni trend,“ ističe ona, naglašavajući da je zdravlje konačno dobilo zasluženi prioritet. „Prije pandemije nismo toliko koristili online šopove, a web trgovine, čak i u farmaciji, bile su rijetkost”.

Una poseban naglasak stavlja na neiscrpan trud farmaceuta i tehničara koji su od prvih dana pandemije radili na prvoj liniji.

Iako su suplementi oduvijek postojali, njihova upotreba sada je postala daleko rasprostranjenija. „COVID-19 nas je osvijestio o važnosti dodataka poput cinka, selena i vitamina D,“ kaže ona dodajući:

„Nemamo mi toliko sunca, nama treba vitamin D. Za normalan rad štitne žlijezde, važno je uzimati cink i selen, ali sve to mora biti pod strogom kontrolom. Bilo da je riječ o specijalisti ili doktoru opće prakse, važno je da postoji kontinuitet u praćenju korištenja suplemenata. Dakle, svijest o važnosti suplemenata postoji, ali i prije te osviještenosti imali smo potrebu da koristimo suplementaciju koja je dobra za naš organizam. Sve ono što se nalazi na tržištu Bosne i Hercegovine je jako dobro kontrolisano“, pojašnjava naša sagovornica i odgovara na pitanje kako se vrši kontrola onih proizvoda koji su sumnjivog porijekla i koji nemaju učinke kakve im pripisuju brojne reklame.

Foto: Pixabay

Kako se kontrolišu sumnjivi proizvodi

„Da bi se jedan proizvod mogao naći na tržištu Bosne i Hercegovine i ukoliko želite distributivne kanale u oba naša entiteta, on mora biti u oba entiteta registrovan. I u Banjaluci i u Sarajevu. Svi dodaci prehrani, pa čak i čaj je jedan od suplemenata, to je OTC preparat. Sve što konzumirate, a ima određenu indikaciju, tretira se kao OTC preparat. OTC preparat je dodatak prehrani za koji vi ne trebate imati recept. Evo vam samo jedno poređenje kada je u pitanju lijek. Brufen od 400 mg ne spada pod lijek za koji trebate recept, dok za Brufen 600 mg morate da imate recept. Znači, samo je razlika miligramaža“, govori Una i dodaje da se nikada ne može stati u kraj lošim proizvodima, ali osim regulatornih okvira u našoj zemlji postoji lanac nadzora koji obuhvata različite aspekte, uključujući stručne kadrove, veletrgovine, transport, čuvanje i skladištenje proizvoda. U ovoj zoni, inspektorat igra ključnu ulogu; on pažljivo provjerava deklaracije, analizuje barkodove i osigurava da su rješenja koja su odobrena ona koja su najznačajnija.

„Tek kad nešto ima rješenje, kad je deklarisano kao takvo, može se naći na našem tržištu. Sve ostalo je nešto što treba brzo sklanjati sa polica, jer ipak to neko na kraju dana konzumira. Imamo inspektorate, imamo naše ljude koji na tome rade na dnevnoj bazi“, naglašava ona.

Lista inovativnih lijekova

Dugogodišnja tema koja se iznova vraća u diskusijama o zdravstvenom sistemu u Bosni i Hercegovini je lista lijekova, posebno kada je riječ o citostaticima koji su ključni za liječenje onkoloških pacijenata. Od 164 inovativna lijeka koja su registrirana i dostupna pacijentima u EU, u posljednje četiri godine samo 12 njih dostupno je pacijentima u BiH. Ovaj podatak postavlja ozbiljno pitanje: kako osigurati bolji pristup modernim lijekovima za naše pacijente?

Prema ranijim najavama iz medija, Komisija za lijekove pri Ministarstvu zdravstva Kantona Sarajevo priprema izradu nove liste lijekova u KS, ali neće imati prednost stranih proizvođača, nego će biti ravnopravni sa domaćim.

„Kadar komisije za lijekove na našem tržištu na jednom je pijadestalu. I mislim da imamo članove komisije koji prvo nemaju sukoba interesa, to je vrlo bitno, koji imaju tačno određene stavove za sve preparate. Federalna lista lijekova je izašla prije nekih 30 dana i mi smo trenutno u procesu usklađivanja s njom.

Na federalnoj listi se nalaze novi lijekovi, koji su se pojavili u određenom vremenskom periodu, gdje ćemo iste te i mi uvrstiti našu kantonalnu listu. Kada je riječ o citostacima, vrlo bitno je naglasiti da sve što se nalazi na tržištu BiH mora biti registrovano u našoj zemlji. Sve što nemamo registrovano, a prijeko je potrebno za naše građane, moramo interventnim uvozima dovoziti. A zašto nije registrovano? Zato što smo malo tržište, a malo tržište znači da se dobavljaču odnosno distributeru, ne isplati nešto registrovat u našoj zemlji jer zna da neće imati promet koji će njega u tom momentu zadovoljiti. Znači, nije sve ni do nas.

Kada kažemo nova lista, vrlo bitno je da ljudi znaju da imamo nekoliko listi; A listu, B listu, bolničku listu, ampularnu listu i listu magistrale. Ja sam za i trenutna vladajuća struktura, kada pričamo o ministarstvu, o podršci, o vladi, da imamo proširenu, kao što imate program za hormone rasta za našu djecu, ili program za odvikavanje subokson i neke druge programe. Trebamo da uradimo za citostatike bolju priču, kao i za program za inovacije i menopauzu. Zašto ne bi imali program za žene? Znači, imamo prostora da radimo, imamo i novca da radimo samo treba da to dobro iskanališemo. I smatram da pitanje citostatika i i pitanje iz Tuzle koje se dešava sa padom tendera, da se svi stojički moramo izboriti da se to čim prije riješi“, govori naša sagovornica.

Mnogo toga je postignuto u protekloj godini, kaže Una, između ostalog, kao primjer navodeći i lijek kleksan, kojeg trudnice sada mogu preuzimati direktno u apoteci, umjesto da čekaju u redovima u Domu zdravlja.

„Vjerujem da ćemo do kraja godine realizovati tri ili četiri ključna projekta koji će značajno poboljšati zdravstvenu njegu i skrb za naše osiguranike u ovom kantonu, a nadam se da ćemo proširiti te pogodnosti i na druge kantone.

“Kao država moramo ulagati u razvoj novih lijekova, jer na tom polju zaostajemo. Potrebna su veća ulaganja u infrastrukturu i naše fabrike kako bismo mogli reći da imamo nešto svoje”

Kada me pitate o preferencijama, razmatrano sa ljudske strane i kroz prizmu empatije i puno ljubavi prema zdravstvu, ako pružimo prednost našim farmaceutskim kompanijama koje djeluju kao proizvođači i distributeri, postoji mogućnost da će njihove zarade rasti. Ta povećana zarada trebala bi se odraziti na zapošljavanje mladih ljudi. Međutim, kao država moramo ulagati u razvoj novih proizvoda (lijekova), jer na tom polju zaostajemo. Potrebna su veća ulaganja u infrastrukturu i naše fabrike kako bismo mogli reći da imamo nešto svoje, pa hajde uzet ćemo i od ove kuće, i od druge kuće i od ino tržišta, ali opet nije to ta preferencija, znači ne smijemo to raditi. Kod nekih lijekova je potrebno biti oprezan i ne mijenjati standard, originatori, posebno oni koji proizvode lijekove za hronične bolesti poput epilepsije, trebaju ostati preferirani kako bi se osigurala sigurnost pacijenata.

Da li mi proizvodimo lijekove poput Ozempica ili inzulina? Ne. Dok ne razvijemo vlastitu proizvodnju, prinuđeni smo uvoziti“, govori Una.

“Vjerujem da ćemo do kraja godine realizovati tri ili četiri ključna projekta koji će značajno poboljšati zdravstvenu njegu i skrb za naše osiguranike u KS”, Foto: Lični arhiv

Kakva je budućnost farmaceutske industrije u BiH?

Veoma je optimistična kada govori o budućnosti farmaceutske industrije u BiH. “Suprug i ja nemamo ni dana staža u državnoj službi. U privatnom smo sektoru od starta do danas. Čitav život sam u farmaceutskim industrijama. Nikad više preparata nismo imali. Pogledajte prije apoteke, pogledajte sad. Pogledajte simpozije, kongrese. Ide to dobrim putem. Naravno, sporije je, ali ne tapka se u jednom mjestu. Nismo baš toliko zatvoreni i učahureni. Imamo jako dobrih specijalizanata trenutno u državnim službama u našoj zemlji”, kaže Una.

 

Kompletan video intervju za Forbes BiH pogledajte na ovom linku.

 

 

 

(Forbes BiH)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Ovih dana počeli su prvi radovi na izgradnji poslovno rekreativno turističke zone “Zenica Jug”,...

Predstavljene su nove destinacije s kojima će Sarajevo biti direktno povezano avionskim linijama.

Državljanin Bosne i Hercegovine uhapšen je sinoć nakon dojave za porodično nasilje u bečkom...

Broj studenata upisanih na prvi ciklus studija visokog obrazovanja u školskoj 2023./2024. godini iznosio...

U Donjoj Jablanici nezadovoljni su reakcijom vlasti nakon teških poplava i klizišta koji su...

Rukometaši Bosne i Hercegovine izgubili su na gostovanju kod Islanda nakon velike borbe u...