Kako je pandemija utrostručila popularnost aplikacija za dostavu hrane

Aplikacije za dostavu hrane u Bosni i Hercegovini, ali i u svijetu postoje već nekoliko godina. Međutim, njihova popularnost se utrostručila od početka pandemije koronavirusa.

Od marta 2020. godine i početka pandemije koronavirusa porasle su i potrebe ljudi za dostavom hrane s obzirom na uslove koji su zahtijevali socijalnu distancu, kao i nemogućnost “normalnog” rada restorana, bistroa, slastičarni i drugih mjesta na kojima se može naći hrana.

Kao rezultat toga, u svijetu, ali i kod nas, počela su ulaganja u aplikacije za dostavu hrane.

Iako je dostava hrane godinama bila ograničena na određene tipove restorana, usluge poput Uber Eatsa i GrubHuba olakšale su dostavu hrane do vrata potrošača.

Ono što je doprinijelo popularnosti ovog oblika dostave hrane jeste to što se pomoću aplikacija skraćuje vrijeme potrebno za narudžbu, ali i za dopremanje hrane. A opcije dostave i plaćanja bez kontakata su bile savršene za uslove pandemije koja je svakako zahtijevala socijalnu distancu.

Komparacija situacije u svijetu i u Bosni i Hercegovini

Dok je u SAD-u ovaj oblik dostave hrane zaživio i ranije, s pandemijom koronavirusa doživio je znatan rast. Aplikacije kao što su Uber Eats, DoorDash, GrubHub, Seamless postale su sve popularnije, a potražnja za njihovim uslugama dovela je do toga da je samo aplikacija Uber Eats prijavila 36.000 novih zaposlenih na području New Yorka od marta prošle godine.

Kada je riječ o Evropi, najpopularnije aplikacije ovog tipa bile su Just eat, Takeaway.com, Wolt te Glovo.MarketWatch portal, koji se bavi praćenjem promjena na tržištu, je predstavio podatak da je DoorDash aplikacija za dostavu hrane u prvih 9 mjeseci 2020. godine imala 543 miliona ukupnih narudžbi, što je trostruko više u odnosu na 181 milion narudžbi u periodu od prije godinu.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, postoji nekoliko aplikacija od kojih je većina nastala nedavno. Aplikacije kao što su Donesi, Korpa, Goodfood i Ceger, pored toga što nude opcije naručivanja iz partnerskih restorana, nude i kupovinu namirnica u lokalnim marketima.

U februaru je najavljeno i pokretanje španske aplikacije Glovo za bosanskohercegovačko tržište.

Iako konkretni podaci i istraživanja za BiH ne postoje, samo postojanje ovih aplikacija i konstantno kreiranje i dolazak novih na tržište govori da za ovu vrstu usluga ima i potražnje.

 

 

(Fokus.ba)