Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta je prošli mjesec objavilo javni konkurs za dodjelu 1,2 miliona KM za odabir lokalnog partnera koji će u Federaciji Bosne i Hercegovine primijeniti međunarodno priznat startup akceleratorski program.
Cilj je finansijski podržati razvoj startup ekosistema u ovom entitetu, ali pojedine kompanije imaju više zamjerki na to kako je ovaj javni poziv proveden i kakvi su bili njegovi uslovi. Među tim kompanijama je sarajevski Bloomteq. Izvršni direktor ove kompanije Nermin Hadžić je u izjavi za Klix.ba obrazložio šta mu je to sve sporno.
Napomenuo je da je strategija potrošnje sredstava u ovu namjenu usvojena 19. marta, što je istakao kao informacijom dostupnom na internetskoj stranici Ministarstva. Osvrnuo se na ono što je ocijenio uslovom javnog poziva kojim je onemogućeno apliciranje velikog broja kompanija i organizacija.
“Nekoliko dana poslije 19. marta je objavljen vrlo kompleksan javni poziv za dodjelu 1,2 miliona KM za razvoj startup ekosistema. Tim javnim pozivom je određeno da se na njega mogu prijaviti kompanije koje imaju minimalno 50 zaposlenika do dana objave javnog poziva. Time je eliminiran i veliki broj nevladinih organizacija koje se bave razvojem ekosistema”, tvrdi Hadžić.
Jednako sporan mu je trenutak objavljivanja javnog poziva i njegovo trajanje.
“Problem je samo trajanje javnog poziva od šest radnih dana, odnosno od petka, 21. marta, do subote, 29. marta do 17 sati. Broj dokumentacije koja je tražena javnim pozivom je toliki da čak neke potvrde bez ‘moljakanja’ nije moguće dobiti u datom roku. Nama su tri potvrde došle u petak, 28. marta, do 16 sati. Riječ je o potvrdama iz poreskih uprava i o izmirenim obavezama”, naglasio je.
Tvrdi i to da uopće nije bilo javne najave ovog programa, što mu je simptomatično.
“Ovo je najbitniji program u posljednjih 10 godina za startup ekosistem Bosne i Hercegovine. I sami kao novinar znate da se ministri vole pohvaliti nečim što se događa prvi put, a to se nije dogodilo. Sve se događalo pod velom tajne, a moja kompanija je ovaj javni poziv vidjela sasvim slučajno i imali smo spreman dio dokumentacije jer smo aplicirali i za druge stvari. Samo zato smo stigli aplicirati. Da nemamo kolegicu koja prati javni pozive ni mi ne bismo vidjeli javni poziv”, kazao je.
Dodatno je obrazložio zašto mu je sporan trenutak javnog poziva. Čudna mu je i brzina kojom su obrađene aplikacije.
“U nedjelju 30. marta je bio prvi dan Bajrama zbog čega je dan poslije bio neradan za većinu građana. Rezultati javnog poziva su objavljeni već u utorak, 1. aprila, u 13 sati. Samo naša aplikacija je imala dokumentaciju sa nekoliko desetina stranica. Ne postoji mogućnost da je iko uspio pregledati i bodovati samo našu aplikaciju za jedan dan, a nakon toga odlučiti ko je dobitnik. Oni su sve to uspjeli uraditi za neradni ponedjeljak”, naveo je sagovornik Klix.ba.
Hadžićeva kompanija je uložila žalbu, ali i tom prilikom su se suočili s problemima.
“Poslije toga smo uložili žalbu, pozvavši se na zakon o dostupnosti javnih informacija kojim se nama garantira da možemo dobiti pristup svim informacijama vezanim za javni poziv i njegovim učesnicima. Nama je taj pristup onemogućen. U odgovoru na žalbu su istakli da je sve zakonski provedeno i referirali su se na Zakon o javnim nabavkama. No, mi se nismo pozivali na Zakon o javnim nabavkama, deklarirajući se da su izvan njega jer su ovo proveli s UNDP-om”, rekao je.
Zakon o dostupnosti informacija je, dodaje, relevantan za sva ministarstva i za sve procese.
“Apsolutno nam nisu dali priliku vidjeti te dokumente jer smo se željeli uvjeriti da oni koji su dobili finansijska sredstva imaju svu potrebnu dokumentaciju s odgovarajućim datumom – da niti jedan jedini papir nisu izvadili ni sedmicu prije ni sedmicu kasnije. Odbili su svaki naš zahtjev. Čak su nam u posljednjem odgovoru zaprijetili tužbom za klevetu. Međutim, toliko su neuki da ne znaju da je Ministarstvo javna institucija koja može biti predmet javnih rasprava i da ne može podnijeti tužbu za klevetu”, uvjerava.
Kako je naglasio, ne traže ponavljanje postupka i nije problem u tome što nisu izabrani kao dobitnici, već insistiraju na tome da se ponovi postupak kako bi se svim relevantnim subjektima omogućilo učešće u javnom pozivu.
Dotakao se i uslova da se traži partner iz Evropske unije i ostatka svijeta, a koji posluje barem 10 godina u barem 10 država.
“Rečeno je da potvrda, tj. dokaz o uspostavljenoj saradnji tog partnera iz Bosne i Hercegovine i međunarodnog akceleratora uopće nije potrebna, što dovodi do zaključka da dobitnici sredstava uopće ne moraju imati potpisan ugovor o saradnji ili potpisan memorandum o saradnji. Mogli su prvo dobiti novac, pa onda tražiti s kim će praviti taj akceleratorski program. To je van svake pameti”, poručio je.
Pitali smo ga da li je 1,2 miliona KM raspodijeljeno između više subjekata ili je dato samo jednom subjektu.
“To je sada trik. Dobitnici novca su u šest dana stigli napraviti konzorcij od četiri kompanije koje su uspjele dobaviti svu potrebnu dokumentaciju. Zakon o obrtima nalaže da se uopće ne može davati novac konzorciju jer su ova sredstva za razvoj obrta, što znači da se može dati samo jednom pravnom licu. Dakle, Ministarstvo je prekršilo Zakon u samom početku javnog poziva”, odgovorio je.
Hadžić smatra da je potreban, kako je izjavio, razuman rok od nekih mjesec dana kako bi kompanije osmislile i napisale program te da im se na taj način omogući učešće u javnom pozivu.
(Klix)
