Čak i lažna audio datoteka, koja uvjerljivo oponaša glas političara, može biti učinkovita, upozorava Ured za zaštitu Ustava u njemačkoj saveznoj zemlji Baden-Württemberg. To su, na primjer, pokazali parlamentarni izbori u Slovačkoj prije dvije godine.
Žrtva je bio oporbeni kandidat Michal Šimečka. Lažna snimka mu je lažno pripisala nepopularnu ideju, koja nije bila dio njegove predizbornog programa. “Drastično povećanje cijena piva naš je prioritet i bit će jedna od prvih mjera koje će vlada, koju mi vodimo, provesti”, čuje se kako govori u audio snimci.
Frank Dittrich, zamjenik voditelja Ureda za zaštitu Ustava u Baden-Württembergu, upozorava da bi se nešto slično moglo dogoditi prije izbora u ovoj saveznoj zemlji koji se održavaju 8. marta. To je zato što ti izbori imaju posljedice i na saveznoj razini. „Ove međusobne veze čine čak i regionalno usmjerenije izbore zanimljivima za potencijalnog napadača“, objašnjava on.
Radna grupa protiv dezinformacija
Činjenica da Ured za zaštitu ustavnog poretka kao primjer navodi situaciju iz inozemstva pokazuje da se deepfakeovi s lažnim audio ili video snimkama stvarnih ljudi još nisu pojavili u Baden-Württembergu tokom ove predizborne kampanje. Ipak, ovaj pokrajinski ogranak njemačke tajne službe koja djeluje u unutrašnjostri zemlje osnovao je “Radnu grupu protiv dezinformacija”. Njezina je svrha podići svijest javnosti o problemu i, ako je potrebno, istražiti.
Prema državnom uredu, opasnost je stvarna – posebno za vodeće kandidate, ali i za druge političare poput Michaela Joukova. On je kandidat Zelene stranke u Ulmu. Kaže da je zabrinut zbog razvoja događaja na internetu. 
Politička rasprava treba pouzdane činjenice
Na saveznoj razini, njegova je stranka već iskusila deepfakeove, poput videa s bivšim ministrom privrede Robertom Habeckom. Internetom je kružio lažni video, koji prikazuje Habecka u razgovoru sa novinarkom Sandrom Maischberger – i njegov izljev bijesa koji se nikada nije dogodio. “Samo zatvorite već jednom svoja glupa usta, gospođo Maischberger”, kaže lažni ministar, na primjer. I još kaže da je nebitno hoće li pekar u susjedstvu bankrotirati.
“To je ogromna opasnost”, kaže Joukov. “Ne toliko da ste osobno napadnuti. Za to vam treba debela koža. Već da previše ljudi jednostavno više ne zna što je istina, a što nije”, dodaje on. Za dobru političku raspravu, kaže on, ključne su pouzdane činjenice.
Joukov i njegov predizborni tim redovito pretražuju internet u potrazi za dezinformacijama, kako bi ih mogli ispraviti ako je potrebno. To obično uključuje jednostavne pogreške u tekstu ili videozapisima influencera, posebno one vezane uz energetska pitanja – jedno od područja u kojem je ovaj kandidat specijaliziran. Do sada se ovaj kandidat Zelene stranke i njegov tim nisu susreli ni s kakvim deepfakeovima usmjerenim na njega osobno.
Rojevi umjetne inteligencije lažiraju društvene trendove
Još jedna opasnost: Često su komentari ili objave na internetu automatizirani i potječu s lažnih korisničkih računa iza kojih ne stoje ljudi, već takozvani botovi. Znanstvenici sa Sveučilišta u Konstanzu upozoravaju na novu generaciju takvih botova. U budućnosti bi se, navode znanstvenici, oni mogli pojaviti kao cijeli rojevi koji su kontrolirani umjetnom inteligencijom na način da izgledaju kao pravi društveni trendovi.
Zasad botovi često ponavljaju identične fraze. Botovi u takozvanim rojevima umjetne inteligencije, trenutno daju isti sadržaj u različitim varijacijama i tek postupno dolaze do zajedničkog mišljenja.
„To je opasno jer to našem društvu može djelovati kao stvarno, široko rasprostranjeno uvjerenje. Ili kao sporno pitanje koje zapravo ne postoji“, objašnjava istraživač društvenih podataka David Garcia. To, kaže on, može uništiti povjerenje u ljude ili institucije.
Nova tehnologija, uskoro potencijalno vrlo raširena
Ovi AI rojevi, odnosno rojevi umjetne inteligencije, kaže Garcia, imaju potencijal duboko narušiti kulturne i političke norme i predstavljaju prijetnju demokraciji. Jer, kako kaže, korisnici bi na kraju mogli povjerovati da “svi to govore i misle”. U konačnici, rojevi bi čak mogli uništiti same društvene mreže – ako korisnici pretpostave da komuniciraju gotovo isključivo s botovima.
Tehnologija za AI rojeve je nova, ali postoji već izvjesno vrijeme. Istraživački tim koji vodi David Garcia uvjeren je da su AI rojevi već pripremljeni. On računa s tim da ćemo njihovo djelovanje doživjeti najkasnije do kraja godine.
Ispravljanje lažnih vijesti – ali promišljeno
Čak i odgovor na konvencionalne napade mora biti dobro promišljen, navodi Ured za zaštitu Ustava. „Prilikom ispravke nikada prvo ne ponavljajte lažne informacije, već počnite sa stvarnim stavom o tom pitanju“, preporučuje Frank Dittrich. U suprotnom, upozorava, sami doprinosite širenju lažnih vijesti.
I tzv. područje „provjere istine“ na vašoj vlastitoj web stranici također može biti korisno. To se odnosi na oblast, u kojoj zainteresirani građani mogu pročitati informacije o otkrivenim lažnim vijestima. „Radna skupina protiv dezinformacije” poslala je sveobuhvatan popis takvih savjeta kandidatima za državni parlament.
Osobni apel protiv dezinformacija
Michael Joukov preferira izravno odgovarati na društvenim mrežama. Koristi vlastite videozapise kako bi se suprotstavio dezinformacijama na internetu i predstavio ono što smatra točnim činjenicama. Međutim, to čini samo kada se lažne vijesti prošire. “Reagiram samo ako dobiju puno klikova”, objašnjava Joukov. “Inače im samo dajete više kredibiliteta”, dodaje on.
U slučaju da se pojavi deepfake, koji lažira njegov glas ili mijenja njegovu sliku i zvuk, on planira primijeniti drugačiju strategiju. “Tada nije dobra ideja govoriti u svoje ime”, smatra on. Njegov plan: U tom slučaju namjerava pronaći ljude iz ulmske zajednice, koji će jamčiti za njega i njegove stvarne političke stavove. I, kaže, da bi u tom slučaju podnio kaznenu prijavu.
Međutim, postoji problem sa svim što bi se moglo dogoditi uoči izbora: istraga i razjašnjenje svega vjerojatno bi bili mogući tek nakon izbora.
