Posjeta predsjednice Evropske komisije otvorio je ponovo pitanje odnosa institucija prema medijima, nakon što su na zajedničkoj konferenciji za novinare pravo postavljanja pitanja imala samo dva unaprijed odabrana medija. BH Novinari apeliraju na prestanak diskriminacije i selektivnog pristupa novinarima i medijima.
Posjeta predsjednice Evropske komisije osim što je pokazala da već godinu ne uspijevamo ispuniti iste zahtjeve, otkrila je i problem odnosa institucija i političara prema medijima. Nakon sastanka — konferencija za medije, ali s ograničenim brojem pitanja. Pravo da pitaju imali su samo novinari BHRT-a i RTV Herceg-Bosne, odabrani unaprijed.
Praksa na koju su medijski radnici u BiH, nažalost, navikli
“Kada sam došla na taj događaj i kada su mi otvoreno rekli kao, standardno je da imaju pravo na pitanje BHRT i RTV HB… Prvo što sam se šokirala na tu riječ standardno, je l’ to evropski, demokratski standard da se selektiraju novinari”, rekla je novinarka Dženeta Sarić Kozić.
Praksa na koju su medijski radnici u BiH, nažalost, navikli. Određenima se daje prednost, a pojedini političari poput Milorada Dodika pa i Elmedina Konakovića, već su poznati po selektiranju novinara zbog medija na kojima rade. No, ovaj put, kao mnogo puta ranije, reakcije nisu izostale — novinari su se obratili udruženju BH Novinari, Delegaciji EU i kabinetu predsjedavajuće Vijeća ministara. Iz BH Novinara stigla je oštra osuda i ocjena da je riječ o diskriminaciji.
“Političari otvoreno neće da sarađuju sa određenim medijima, protežiraju medije koji rade u njihovom interesu, a ne u interesu javnosti i na taj način ne samo da krše parvo na slobodu informisanja, na sllobodan i nesmetan rad novinara i medija već krše i pravo pristupa informacijama građanima”, rekla je Borka Rudić iz Udruženja BH novinari.
Nije prvi put
A ovo nije prvi put. Gotovo identična situacija dogodila se i prije skoro mjesec dana, tokom posjete Marte Kos. I tada su pitanja smjeli postavljati samo BHRT i RTV Herceg-Bosne. Iz novinarskog udruženja poručuju da je time javnost uskraćena za odgovore evropskih zvaničnika, a novinari upozoravaju i na unaprijed dogovorena pitanja.
“Funkcioneri u Vijeću ministara, na čelu sa gospođom Krišto, ustvari biraju sebi, odgovarajuće medije da prisustvuju konferencijama i birjau pitanja koja će biti posttavljena. Kada se čuje kakva su to pitanja bila onda je potpuno jasno da je to sve izrežirano bilo, al’ ja bih podsjetio naše vlastodršce da jedna od temeljnih vrijednosti Evropske Unije jeste i Sloboda govora i da se ne ponašaju kao da rukovode Kinom ili Sjevernom Korejom pa da imaju pripremljene novinare sa pripremljenim pitnajima”, rekao je novinar Danijal Hadžović.
Bez reakcije
No, reakcije i odgovori iako su zatraženi iz kabineta predsjedavajuće i dalje izostale. Ističu medijski radnici da reakcije nisu usmjerene protiv kolega, već protiv predstavnika institucija koji vrše diskriminaciju.
“Naša reakcija iz BH novinara nije usmjerena protiv RTV Herceg Bosne ili BHRT-a, to su televizije koje posluju u skladu sa zakonima u BiH, ali jesmo protiv toga da se birjau ova dva medija sustavno od strane Vijeća ministara”, navodi Rudić.
Novinarka Dženeta Sarić Kozić poručuje: “Ne želim niti hoću da ovo bude standard bh. novinarstva, jer ovo zaista ne može biti to. Da se mediji selektiraju. Dakle, ne govorim o kolegama novinarima nego o redakcijama. Vjerovatno možda neka kolegica iz redakcije RTV HB će sutra otići u drugu redakciju i imat će isti problem koji sam imala i ja.”
Praksa koja se mora okončati složni su naši sagovornici, kao što su složni da bi mediji u ovom, kao i slučajevima napada na kolege, trebali biti udruženi i vršiti veće pritiske na nadležne. Ipak od nadležnih još pojašnjenja o tome ko i na koji način određuje koji mediji će imati priliku postaviti pitanje nema. Ni iz Delegacije Evropske unije u BiH, a ni Evropske komisije bez reakcija na novinarske dopise i upite, iako i pri posjetama ponavljaju kako će se boriti za medijska prava i slobode.
