Val poskupljenja u Bosni i Hercegovini ne jenjava. Iako službena statistika za kolovoz ove godine pokazuje pad potrošačkih cijena od 0,2 posto u odnosu na srpanj, taj minus toliko je mali da ga građani u svakodnevnom životu ne primjećuju. Naprotiv, većina osjeća da novac vrijedi sve manje jer rast cijena u najvažnijim segmentima briše svaki popust u postocima.
Kako isplanirati mjesec
Podaci Agencije za statistiku BiH otkrivaju zanimljivu sliku. Hrana i bezalkoholna pića u kolovozu su bili jeftiniji za 0,4 posto. To znači da su voće, povrće ili ulje ponegdje koštali koji fening manje nego u srpnju. Još veći minus, od 0,8 posto, zabilježen je u prijevozu. No, tu se dobra vijest završava. Gotovo svi ostali odjeli otišli su u plus: odjeća i obuća skuplji su za 0,1 posto, stanovanje i režije za 0,2 posto, zdravstvo za 0,4 posto, rekreacija i kultura za 0,6 posto. Čak su i obrazovanje, restorani i hoteli te ostale usluge blago porasli – od 0,1 do 0,3 posto. Na papiru to su sitni pomaci, ali u praksi znače veće račune za struju, skuplje lijekove ili skuplju ulaznicu za kino. Još dramatičnija je usporedba s prošlom godinom.
U odnosu na kolovoz 2024., ukupna razina cijena viša je za 4,1 posto. A najveći udar osjeća se upravo na hrani – skupljoj za čak 9,2 posto. To znači da je košarica osnovnih namirnica koja je prošle godine koštala 100 KM danas u prosjeku 109 KM. Restorani i hoteli poskupjeli su za 7,2 posto, pa obrok izvan kuće sve češće postaje luksuz. Zdravstvo je skuplje za 6,1 posto – lijekovi i pregledi pritišću kućne proračune više nego ikad. Rekreacija i kultura poskupjeli su za 4,9 posto, pa i slobodno vrijeme košta više. Alkoholna pića i duhan skuplji su za 3,7 posto, obrazovanje za 2,4 posto, namještaj i kućanski uređaji za 1,1 posto, komunikacije za 0,3 posto, a ostale usluge za 3,5 posto. Jedini svijetli primjer dolazi iz dvije kategorije: odjeća i obuća jeftiniji su za 5,7 posto, a prijevoz za 2,7 posto. Ali ni sniženje cijena hlača ili cipela ne može pokriti poskupljenja na policama trgovina s hranom.
Ako je ovogodišnji kolovoz statistički donio privid stabilnosti, već je rujan pokazao novo lice tržišta. Elektroprivreda BiH povećala je cijenu struje, a uz nju su počeli divljati i troškovi ogrjeva. Pelet je u samo mjesec dana poskupio od 20 do 25 posto. Tona, koja je lani koštala 367 KM, sada doseže 500 KM, a premium klasa ide i do 550 KM. Bukov briket skočio je s 390 na 440 KM, a trgovci poručuju – rast cijena tek počinje. Ništa bolje nije ni s drvima i ugljenom. Metar drva kreće se od 138 do 150 KM, a tona ugljena između 435 i 480 KM. Distributeri otvoreno priznaju da cijene korigiraju svaka dva tjedna, pa se građani s pravom pitaju koliki će biti iznosi do zime.
Jesen bez predaha
Pad od 0,2 posto na papiru zvuči kao vijest, ali u praksi ne znači ništa. Građani se suočavaju s realnošću u kojoj je hrana skuplja za gotovo desetinu, lijekovi i zdravstvene usluge koštaju sve više, a grijanje prijeti postati najveći udar na obiteljske proračune u posljednjih nekoliko godina u BiH. Jesen pred nama zasigurno donosi nove izazove i krizu i, umjesto predaha, novi krug prisilnih odricanja
