Sloboda medija u Europ iprošle je godine dosegnula jednu od najnižih razina, prema izvješću predstavljenom u Briselu. Izvješće su sastavile partnerske organizacije Platforme, koalicija petnaest nevladinih organizacija za slobodu medija i novinarskih udruga. U izvješću se spominje i Bosanskohercegovačka radio-televizija (BHRT), za koju se navodi da je u riziku od financijskog kolapsa.
Nakon neizvjesnog početka 2024. godine, te nesuglasica o raspodjeli prihoda od RTV takse, početak 2025. godine donio je nove izazove za BHRT. Odluka o minimalnoj plaći od 1000 maraka zahtijevala je usklađivanje plata za 465 radnika javnog servisa, što je BHRT dovelo u još dublju financijsku krizu. Prema izvješću Platforme, javni servis Bosne i Hercegovine suočava se s ozbiljnim financijskim urušavanjem i prijeti mu potpuni kolaps.
Situacija s medijskim slobodama u Srbiji također je zabrinjavajuća. Prema izvještaju Reportera bez granica, Srbija se nalazi na 98. mjestu u svijetu po indeksu slobode medija, od ukupno 180 zemalja. Novinar Dinko Gruhonjić istaknuo je u svom obraćanju kako su nezavisni novinari i mediji u Srbiji proglašeni neprijateljem broj jedan. “Režim nas smatra najvećim neprijateljem, a propagandni mediji nastoje diskreditirati novinare i aktiviste”, rekao je Gruhonjić.
Napadi na novinare učestali su i u Gruziji, posebno tijekom prosvjeda podrške pristupanju Europskoj uniji. Uz fizičke napade, pokušaji donošenja zakona koji bi marginalizirali nezavisne medije izazvali su negodovanje gruzijske javnosti. Novinarka Lia Čakunašvili iz Gruzije svjedočila je kako je policija prve noći prosvjeda napala više od 35 novinara. “Napadi nisu bili slučajni. Novinari su ciljano izdvojeni i pretučeni uz puno znanje o tome tko su i zašto su tamo”, izjavila je.
Ratovi u Karabahu, Ukrajini i Gazi dodatno su ograničili slobodu izražavanja u posljednjih nekoliko godina. U 2024. godini ubijena su 122 medijska radnika, od kojih 77 u Gazi i Libanonu, 22 u azijsko-pacifičkoj zoni, 10 u Africi, 9 u Amerikama i 4 u Europi. Stradanja novinara tijekom ratnih sukoba još jednom su naglasila krhkost medijskih sloboda u kriznim područjima.
Sve ove činjenice ukazuju na pogoršanje stanja slobode medija, ne samo u Europi, već i širom svijeta, što zahtijeva hitnu reakciju međunarodne zajednice i organizacija koje se bave zaštitom novinarskih prava.
