Piše: Adna Smajlović Skopljak
Broj studenata u Bosni i Hercegovini upisanih na visokoškolske ustanove konstantno je u padu, što možemo dodati na spisak negativnih trendova koji pogađaju bh. društvo iz godine u godinu, piše Jajce Online.
Analizirajući konkurse za stipendije na području Općine Jajce i Srednjobosanskog kantona, možemo uvidjeti konstantni pad broja studenata, što nas je potaklo na dublju analizu. Prema konačnom spisku stipendista Općine Jajce za 2022/2023 godinu (koji možete preuzeti ovdje) pravo na stipendiju ostvarila su 94 studenta, taj broj za a kademsku 2016/2017 je bio duplo veći i iznosio je 207.
Broj stipendista Općine Jajce prethodnih godina je bio znatno veći i od 207, uz još veći broj onih koji nisu ispunjavali uslove ili su bili ispod žute linije. Podsjetimo, iz budžeta Općine Jajce za 2023. godinu predviđena su znatno veća sredstva za stipendiranje u iznosu od 140.000 KM, a predviđeni iznos stipendije po studentu je 1000 KM.
Pravo na stipendiju Srednjobosanskog kantona za djecu boraca/branitelja za 2022/2023 ostvarilo je 249 studenata, dok je taj broj 2016/2017 bio znatno veći i iznosio je 472.
S ovim problemom susreće se cijela Bosna i Hercegovina ne samo Jajce i Srednjobosanski kanton. Na osnovu podataka državnih zavoda za statistiku zemalja regije, BiH definitivno bilježi najveći pad broja studenata koji se upisuju u visokoškolske ustanove u posljednjih deset godina.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine broj upisanih studenata na visokoškolske ustanove u Bosni i Hercegovini u posljednjih pet godina pao je za više od 15.000. Broj upisanih studenata za akademsku 2017/2018 godinu iznosio je 87.548, dok se u akademskoj 2022/2023 godini taj broj znatno smanjio i iznosi 72.645. Još poražavajući podatak je da se u akademsku godinu 2011/2012 upisalo 115.097 studenta, što je više za 42.452 studenta u odnosu na 2022/2023.
U akademskoj 2022/2023 godini diplomiralo je/završilo studije 11.294 studenata, dok je u akademskoj 2017/2018 taj broj znatno veći broj iznosi 14.583.
Nekim fakultetima čak prijeti zatvaranje zbog nedostatka studenata. Razloga je mnogo, a prvi i osnovni bio bi demografska slika Bosne i Hercegovine, populacija nestaje, ne rađaju se djeca, odlaze čitave porodice. Počet ćemo od nedostataka djece u osnovnim i srednjim školama, taj problem sada nije toliko izražen koliko će biti u narednim godina, jer svjedočimo kontantnom padu upisa djece u osnovne i srednje škole.
Trunku nade, unose nam podaci Agencije za statistiku BiH, gdje se nakon četvrte godine konstantnog pada, može uvidjeti blagi porast upisane djece u prve razrede za školsku 2022/2023 godinu. Pak, broj upisanih u srednje škole i dalje je u konstantnom padu.
Podaci o prirodnom kretanju stanovništva i vanjskim migracijama govore da je BiH u zadnjih deset godina ostala bez najmanje 350.000 stanovnika, a neke procjene idu i do pola miliona manje stanovnika u odnosu na popis iz 2013. godine. Našu zemlju godišnje napusti najmanje 25.000 ljudi. Podaci Populacijskog fonda UN-a govore da bi do 2070. godine broj onih koji žive u BiH mogao pasti na 1,56 miliona, odnosno na 1,2 miliona prema pesimističnim procjenama. Koliko je sami broj zabrinjavajući, još je alarmantnija struktura tih 1,2 ili 1,5 miliona stanovnika od čega bi preko 40 posto činila lica starija od 65 godina.
Rifat Škrijelj Rektor Univerziteta u Sarajevu u razgovoru za Radiosarajevo.ba kazao je kako veliki broj porodica svake godine napušta BiH zbog političke neizvjesnosti i ekonomske nestabilnosti. Istakao je i da dio mlade populacije ne želi da se školuje u BiH jer žele da se upišu na prestižne europske univerzitete jer, kako kaže, u tim državama u kojima je također natalitet u padu, dobijaju stručne kadrove.
“Ti mladi ljudi onda imaju sigurnu egzistenciju, sigurno okruženje, mogućnost da se zaposle, sređen život u državama s ozbiljnim socijalnim programima. To je ono što se pokazalo kao mamac za veliki broj mladih odlazi vani na školovanje”, ističe Škrijelj. Kao treći razlog, a prema njegovom mišljenju i najznačajniji, jeste pad nataliteta u BiH i nesagledive posljedice rata u BiH.
Sve je više mladih ljudi koji žele studirati vani, a rijetki su oni koji se nakon studija negdje drugo požele vratiti u BiH. Kao najčešći razlog odlaska navode bolji pristup zaposlenju, ali i praksa koju im fakulteti u inostranstvu nude. Prema nezvaničnim informacijama oko 15.000 studenata iz Bosne i Hercegovine trenutno studira u inostranstvu.
(Jajce Online/Adna Smajlović Skopljak)
