Opština Jezero ponovo je u fokusu javnosti zbog nastavka geoloških istraživanja, o kojima smo ranije informisali. Nakon višemjesečne pauze, istražni timovi su se vratili na teren i započeli nova bušenja na lokacijama za koje se procjenjuje da sadrže značajne rezerve bakra, barita, olova, cinka i srebra, a sve češće se spominju i zlato te antimon. Istraživanja na teritoriji Opštine Jezero provodi kompanija Yugo Metals Ltd.
Centar za životnu sredinu upozorava na način zahvatanja vode potrebne za ova geološka istraživanja. Voda se pumpom zahvata direktno iz rijeke Jošavke, vodotoka prve kategorije, koji se ulijeva u rijeku Plivu. Pumpa je postavljena na obali bez ikakve zaštite, obilježja ili informativne table, dok se voda crijevima transportuje uzbrdo do lokacije bušenja. Crijevo je položeno preko lokalnog puta i okačeno o granje na visini od oko dva metra, što dodatno ukazuje na neadekvatnost i potencijalnu opasnost ovakvog zahvata.
Postavljamo javna i legitimna pitanja: gdje završava voda korištena u procesu bušenja i da li postoji rizik od njenog zagađenja? Takođe, da li za zahvatanje vode iz rijeke Jošavke postoje važeći vodni akti i dozvole nadležnih institucija? Odgovore na ova pitanja očekujemo od Republičke inspekcije i drugih nadležnih organa.
Prema navodima same kompanije Yugo Metals, istražne bušotine prelaze dubinu od 1.000 metara. Iskustva iz drugih sredina, poput Vareša, pokazuju da period između geoloških istraživanja i otvaranja rudnika može biti veoma kratak. Upravo to najviše zabrinjava mještane Jezera, jer postoji realna bojazan da bi se pod izgovorom „istraživanja“ netaknuta priroda mogla vrlo brzo pretvoriti u rudarsko polje, sa bagerima, miniranjima i teškom mehanizacijom.
Dodatnu zabrinutost izaziva šira slika rudarskih interesa u Republici Srpskoj. Kompanije koje posjeduju više istražnih licenci, poput Lykos Balkan Metals, ukazuju na jasnu strategiju širenja rudarskih projekata. Lokaliteti kao što su Sinjakovo, Sočkova i Čajniče dio su šireg mozaika interesa za eksploataciju prirodnih resursa, često bez stvarnog i suštinskog uključivanja lokalnih zajednica u procese odlučivanja.
Borba mještana Jezera nije borba protiv razvoja. To je borba za pravo da odlučuju o svojoj zemlji, vodi i životnoj sredini. Rijeka Pliva i njen sliv nisu roba – oni su prirodno naslijeđe koje oblikuje identitet ovog kraja i koje imamo obavezu sačuvati za buduće generacije.
Nažalost, u Jajcu još uvijek ne postoji dovoljna svijest o ozbiljnosti ove prijetnje. Do sada se o ovom pitanju oglasila samo nezavisna lista Besa. Iako je još 2016. godine pokrenuta inicijativa za proglašenje cijelog sliva Plive Parkom prirode, s ciljem njegove dugoročne zaštite, ta inicijativa do danas nije realizovana. Upravo ta pravna i institucionalna praznina čini Plivu i njene resurse posebno ranjivim na potencijalne rudarske projekte.
Na kraju, podsjećamo da su, prema Uredbi o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka, rijeka Pliva i njena pritoka Jošavka svrstane u vodotoke prve kategorije. Zaštita voda prve kategorije nije samo pitanje zakonske obaveze, već pitanje dugoročne stabilnosti i opstanka lokalnih zajednica i cijelog regiona.
(Jajce Online)
