Prema satelitskim snimcima (NASA), boja svjetskih mora se mijenja iz plave u zelenu. Razlozi nisu jednostavno determinisani, ali svakako je za očekivati uticaje više faktora. Vjerovatno na ove promjene utiču rast temperature, zagađenja (mikro i makro zagađenja), što rezultira snažnim bio-hemijskim promjenama uz pojavu algi. Ovi pomenuti i pretpostavljeni razlozi su složeni i nimalo jednostavni za ocjene, tumačenja i sagledavanja.
No, šta je sa kopnenim vodama? Ovo pitanje je veoma složeno i zadire u promjene koje se stalno odvijaju u geofizičkom smislu, astronomskim promjenama, poznatim ciklusima, ali najveće i najbrže promjene čini čovjek mnogim zahvatima i zagadjenjima uvedenim i sada uvedenim u vodotoke, jezera, potoke, te novo zagadjenje podzemnih voda.
Tako često i rado su pominjane tzv. klimatološke promjene. Međutim, nisu nepoznate klimatske varijacije u toku miliona proteklih godina o čemu svjedoče istraživanja geološka, paleogeografska te paleoloska, ali i geofizička, a zadnjih decenija za mladje periode veoma su bitna arheološka istraživanja. Sve pomenute nauke ukazuju na bitne, ponekad katastrofalne promjene koje su rezultirale nestancima cijelih vrsta živog svijeta, nestancima gradova npr. u Sredozemlju.
U sadašnja vremena intenzivirani su nestanci mnogih vrsta te popunjavanje nestalih nisa, drugim, novim vrstama. Kada su vode u pitanju na to ne utiču samo zagađenja, objekti koji remete vodna stanja, nego i planska nesvrsishodna naseljavanja novih ranije nepostojecih vrsta (američki rak u slivu Save i Dunava) u vodama Plive naseljavanje azijskih vrsta, te drugih do prije par decenija nepostojecih vrsta u vodama Plive…
Sadašnje stanje naših voda je veoma osjetljivo, ali ne manje je osjetljiv pa i ugrožen je živi svijet, dio čovječanstva koji oskudjeva vodom ili pak biva redovito plavljen. I opet moram istaci da u novo doba je u mnogome tome doprinjeo i doprinosi sam način razvoja društva, ekonomski zahtjevi, gradnje često neprilagođene ni stvarnim stanjima terena – prirodnom okruženju – tačnije prostoru niti ljudskim dugoročnim potrebama. Poseban problem su pitanja zaštite karsnih voda odnosno prostora karsta i posebno karsnih polja. Veliki nagibi dolinskih strana, uz smanjene šumske i druge zelene areale doprinose pojačanoj eroziji, spiranju i unosu zemljano-glinovitih cestica u vodotoke usljed čega nastaju negativne posljedice pojačane neadekvatnim gradnjama i neodržavanjima prirodnih stanja vodnih sistema.
Mnoga jezera u svijetu presušuju, nestaju, a cvjetanje algi postaje nešto uobičajeno i “prirodno”. Nažalost, tome nisu pošteđeni ni slivovi Plive, ni Vrbasa. U skoroj budućnosti ljetnje boje Plive će biti smeđe, sure, zelene i smanjene prozirnosti.
Naravno, ovo se na našim prostorima može spriječiti adekvatnim, multidisciplinarnim angažmanom. Vremena još uvijek ima, ali malo, sasvim malo. Ono što sam napisao nije paničarenje ili isticanje negativnosti, ali jeste poziv da otvorimo oči i vidimo šta se oko nas dešava i šta moramo činiti.
(Jajce Online)
