Godinama sam pisao, pišem o vodama, o klimatološkim promjenama (zatopljenju) o ljudskim aktivnostima koja izuzetno snažno utiču na stanja prirode, voda tacnije o promjenama u kruženju voda…
Konkretno sam pisao o efektima zagađenja i uzrocima nastanka iposljedicama poplava. Naravno (očekivano) bez nekih rezultata odnosno bez potrebnih, predlaganih aktivnosti i zahvata.
No, o poplavama se piše na mnogo mjesta kao o rezultatima enormnih oborina sto nije netačno. Ali se veoma “elegantno” zaobilazi problem održavanja riječnih korita, objekata, enormne izgradnje unutar inundacionih ravnim efektima gubitaka šumskih pokrova, uklanjanja priobalnih rastinja. U zadnje vrijeme dolaze novi limnološki podaci koji ukazuju na velike gubitke voda jezerskih pa i najvećih svjetskih basena.
Kao negativni primjeri su nestanci velikih jezera s prostora Azije i Afrike, Aralsko jezero, Mrtvo more, itd…uzroceno je ne samo klimatološkim varijacijama nego i prekomjernim iskorištavanjem jezerskih voda.
Posebno pitanje je smanjenje kopnenih lednika. Naravno, uglavnom je krivica klimatološko variranje, ali gotovo se i ne pominju uzroci i posljedice ljudskih aktivnosti.
Povećanja urbanih prostora,industrijskih,izgradnje puteva (rast površina nepropusnih podlog.
Zanemarivanja prirodnih hidro-topografskih uslova površinskih oticaja utiču direktno na oticaje, sprječavanje hranjenja podzemnih voda (sto doprinosi poplavnim rizicima),ali promjene prirodnih podloga doprinose i rastu zagrijavanja prizemnih slojeva atmosfere, a time i isparenja.
Uništenja prirodnih biogeografskih zona inicira ogromne zivotne probleme.
Kakvo je stanje kod nas u lokalnom ili i Plivskom slivu?
Odgovoriti na pitanje nije jednostavno ili jednostrano.
Naprotiv!
Iako je sliv Plive specifičan po načinu pojava voda (izvorima) uglavnom kršnih, specifične vodene faune, s ostacima na dijelovima dolinskih strana rastinja iz Ledenog doba, tragovima drugačijih šumskih pokrova, zanimljivim i jasnim arheološkim prostorima ipak u aspektu zaštite malo je sta učinjeno.
Na našim prostorima veoma su izražene promjene landscapa, njihove pretvorbe iz prirodnih u kulturne.
Istina, upozoravajuća pisanja naučnika postoje dugo, a ipak tek iza 1960 godine pristupilo se konkretnom planiranju prostora, ali koliko su planovi zazivjeli drugo je pitanje.
Oko 1980. godine doneseno je niz Odluka o zaštiti r.Plive i jezera koje su uglavnom provođene.
Zadnji konkretan prijedlog (Projekat) iz 2010. godine odnosio se upravo na zaštitu vodnih i prirodnih vrijednosti.
Međutim, desilo se ranije i sada mnogo odstupajućeg.Prilikom izgradnje puta AVNOJ-a uništene su inundacione ravni na Mračaju (na lijevoj strani deponijom zemljano-kamenog materijala) a na desnoj izgradnjom Sportskog trena. Naravno uticaj je bio poguban posebno prilikom v.v.v-a u aspektu brzine proticaja, i izmjenama u erozivnom smislu. Etnografsko-spomeničko nasljeđe (mlinice na završetku Malog jezera su isto uništene). Hidrobiološki specifičnost Plive je isto uništena poribljavanjima neautohtonih vrsta.
Gotovo na rječici Jošavci (Jezero) izgrađen je distributivni centar koji je skoro u potpunosti spriječio tzv.razlijevanja voda Jošavke s pogoršanim efektima nizvodno. Veoma slično negativno stanje je uspostavljeno na p.Rika (desna pritoka r. Vrbas). Vodni režimi su izmijenjeni mnogim zahvatima na svim našim većim i manji tokovima.
Intenzivne izgradnje na dolinskim stranama duz jezera, duz rijeke,ali i na priobalnim ravnima doprinijele su rastu tereta zagađenja,naravno i s drugim posljedičnim efektima. Poseban problem je nastao isijecanjem priobalnih i obalnih rastinja sto je sto je u singerici sa šumosjećom, gradnjama puteva,gradnja – doprinijelo ne samo do povećanja koeficijenta oticanja (brzine doticaja s dolinskih strana u vrijeme oborina) nego i do povećane erozije,ali i do povećanih efekata insolacije te zagrijavanja voda u priobalnim prostorima. Upravo zagrijevanje voda ima svoje veoma negativne bio-hemijske efekte.
Na zagrijavanje voda r. Plive utiče i smanjen protok od zahvata HE Jajce I. Koliko je smanjena zapremina jezerskih basena (prospekciji vidljivo kao i nanosi na početku jezera) nije nemoguće i izračunati. Svojedobno urađen je veoma precizan zapreminski hydro model jezerskih basena.Bilo bi vrijedno usporediti prednjače podatke s današnjim stanjima. To bi ujedno bio i odgovor na sadašnje količine voda u jezerima.
S povećanjem sedimentacionih procesa u jezerskim basenima ne samo da se smanjuje ukupna zapremina basena nego i količine akumulirane vode sa svim pratećim fizičkim i bio-hemijskim promjenama.
Nanosi u vodotocima, pličanje korita, dovode do veoma ozbiljnih promjena koje izravno utiču na pojave poplava. Svjedoci smo stvaranja neprirodnih ada na mnogo mjesta (mostovi, prelazi) te zadiranja građevinskih objekata u korita vodotoka cime se remeti prirodni proticaj i režim voda. Sve građevine u vodotoku (brane, stupovi mostova, obalni zidovi, odvojci kanala..) utiču na smjer toka, dubinu vode, te na promjenu dna i obala.
Druga fizička i bio-hemijska istraživanja bi dale izravne podatke o kvalitetu i stanju voda r. Plive, usporedbe ranijih mjerenja bi mogle bi dati egzaktne podatke o promjenama stanja u vremenu.
Uređenjima korita rijeke Plive kroz Jajce,a i ranijim zahvatima prirodnosti su ne samo narušene, nego su eliminisane , a time je dovedeno u pitanje mnogo toga u aspektima boniteta življenja i potencijalno unikatnih razvoja.
U biti očito je da se pristup problematici r. Plive na cijelom slivu mora pristupiti drugačije, uz adekvatne multidisciplinarne naučne suradnje, surednje DPZ-a i svih drugih aktera. Posebno pitanje bi naprosto morala biti zaštita voda,ali i zaštita od negativnih uticaja voda – oba problema nastala prvenstveno uslijed negativnih ljudskih zahvata, koja čini se nisu zaustavljena.
“If you can dream, it you can do it”
(Jajce Online)
