Piše: Nikola Kolja Jagarić
Moj prijedlog mora biti i korektan i praktično-stručan, zasnovan na iskustvima, nauci ali i na osnovu prilagođenih (da kažem Plivskim) uslovima Vodnih EU Direktiva. Iz tog razloga nemam namjeru da prezenitiram sve potrebne radove, zahvate, metode i metodologije.
Mada i prije sadašnjih pozitivnih vodnih direktiva vršeno je niz kvalitativnih analiza, pa i konkretnih zahvata u smislu očuvanja i revitalizacija dijela rijeke Plive (područje grada), a veoma davno, prije više od pola vijeka, rađene su veoma zanimljive Prostorne studije, planovi, koji su obuhvatali dio Plive od ušća u Vrbas uzvodno do (ranije postojeće opštinske granice Jajca), a radilo se o GUP (generslnim urbanističkim planovima; Prostornom planu Opštine ali i o drugim planovima prostorno-prirodno-kulturoloških). No, mnogi segmenti onomadosnjih planova nisu ispunjeni, nisu oživotvoreni, ali zaštite prostora, posebnih prostora su bile provedene kao Zaštita Plivskih jezera, sedre, regulacioni planovi izgradnje, itd.
Smatram da bi trebalo (za šta ima materijala, mogućnosti) trebalo bi krenuti s projektom, recimo naziva – Pliva. U biti bio bi to projekat koji bi pridonio strategiji sliva Pliva (sa svim Opštinama / Općinama) konkretno – to bi bilo stvaranje kapaciteta za hidromorfološki monitoring (NAPOMINJEM: da nemam i ne znam podatke šta je i kako je, možda, već nešto u tom pravcu (u)činjeno!).
Smatram da je za ovako specifično područje neophodno trebalo dovesti do konkretne, dobre i prihvatljive metodologije za kvalitetno održavanje hidromorfoloških uslova Sliva Plive. Mislim da bi bilo neophodno obuhvatiti i tijela podzemnih,i prelaznih voda.Ovo iz razloga da glavni izvori Plive i nekih pritoka su u principu karsne pojave voda. Karst je ovdje važna geološka pojava i ima bitnu ulogu u povezanosti između izvora rijeka i tijela podzemnih voda.
Ipak, trenutna znanja o odnosu između karsta i hidromorfologije, čini se, još uvijek nisu daleko odmaknula. Karsni elementi i karakteristike nisu konkretno ovdje obuhvaćeni kao ni koliko mi je poznato ni postojećim drugim balkanskim metodologijama za hidromorfološki monitoring i ocjenu. Odnos između biotičkih zajednica i hidromorfoloških parametara nije uvijek jasno definisan na karsnim prostorima ali fokus na hidrološkim pritiscima treba biti PRIORITET.
Područje sliva Plive posjeduje solidne kartografske osnove za mnoge radove i modeliranja na moderne, efikasne načine, za izračunavanja i statističko-prostorne analize i prikaze. Ovo se još pojačava mogućnostima posebnih mjerenja, ali i putem korištenja satelitskih slika.
Po mom mišljenju, daljnji korak bi bio kategorisanja ekoloških stanja (rangiranje) shodno priznatim metodologijama. K tome bilo bi neophodno izvršiti podjele rijeke i pritoka na dionice (vodna tijela) prema ODV, ali prilagođeno specifičnim stanjima i oblicima Plive i glavnih pritoka.
U ovim i drugim radovima veoma je moguće koristiti razne programe u svrhu dobijanja što konkretnijih, detaljnijih i svrsishodnijih podataka. Međutim, najgrublje, a (i da skratim pisanje) čini se da smijem reći: da bi na osnovu istraživanja, analiza, utvrđenih stanja trebalo izvršiti odgovarajuće mjere i postupke zaštite vodnih tijela. Ali da bi se to moglo, moraju se sagledati, recimo, vrste i količine zagađivača. Shodno OVD neophodno je provesti i konkretne račune (npr. ugrađenih materijala u vodotoke, korita, obale…)
Sem toga, mislim da bi dobro bilo revidirati postojeće projekte prostorne i vodne. Jer stanja se mijenjaju veoma brzo, posebno utjecaji čovjeka ali i klimatološke promjene. Što se tiče nizvodnih segmenata rijeke Plive u Jajcu potrebno je obavezno pristupiti održavanjima prostora uzvodno od pragova, Obalno-priobalne prostore (obalni pojas) obraditi prirodnim (adekvatnim) visokim rastinjem.
Naravno, to nisu jedine mogućnosti i mjere. Potrebni su i riblji putevi, aeracioni objekti, zaštite od unosa erozivnih materijala…
Veoma je bitno prilikom planiranja i projektovanja ustava, brana, akumulacija znati i vidjeti namjene, možda prioritiziranim načinima prilagođenim vodnim i gradsko – prirodnim specifičnostima…
Moje posebno viđenje je nužnost rada u smislu kvalitetnog usklađivanja sa ODoV konkretizirano specifičnostima rijeke Plive. Po osnovu mog radnog iskustva na rijeci Plivi, smatram da je potrebno jačanje stručno-naučnih znanja, ali i potrebnih podrški u tom pravcu.
Iz iskustva jasno proizilaze potrebe za premošćavanjima “sukoba” raznih nauka, odnosno, stvaranje multidisciplinarnih pristupa potrebnih za upravljanja riječnim Slivom Plive. Svakako ovo nije sve ni opisano ni napisano, ali jeste pokušaj da se odgovori na veoma složeno postavljeno mi pitanje.
U biti, ova pisanja bi trebala da daju – pokrenu kvalitetne rasprave kompetentnih s ciljem efikasnog poboljšanja stanja na slivu Plive.
(Jajce Online)
